Štednja hrvatskih građana ne kopni, unatoč nepovoljnim gospodarskim prilikama. Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem lipnja iznosili su 316,3 milijarde kuna te su porasli i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). U odnosu na svibanj porasli su za 1,2 milijarde kuna ili 0,4 posto, a prema lanjskom lipnju veći su za 26,3 milijarde kuna ili 9,1 posto, što predstavlja nastavak pozitivnog trenda prisutnog od kraja 2011. godine, ističu analitičari Raiffeisen banke (RBA) u komentaru podataka središnje banke.

Stopa rasta od tri posto

Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita, koji obuhvaćaju depozitni novac, štedne i oročene depozite, prije svega je rezultat rasta depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.

Naime, uz mjesečnu stopu rasta od tri posto, depozitni novac krajem lipnja iznosio je 116,3 milijarde kuna, što je u ukupnim depozitima udio od 36,8 posto. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca, uz manja odstupanja. Godišnja stopa je u lipnju iznosila 20,7 posto, a depozitni novac je u apsolutnim iznosima na kraju lipnja ove, u odnosu na kraj lipnja prošle godine, porastao za 19,9 milijardi kuna.

Analitičari RBA smatraju da su ta kretanja rezultat okruženja niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, pri čemu postoji tendencija da se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine, višak raspoloživog dohotka postepeno preusmjerava u najlikvidnije oblike depozita. Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti zabilježili su pad na mjesečnoj razini od 2,2 milijarde kuna ili 1,1 posto, dok su u lipnju nastavili rasti na godišnjoj razini, za 6,3 milijarde kuna ili 3,2 posto, pa su tako krajem lipnja iznosili 200 milijardi kuna.

Štednju generiraju građani

Više od 80 posto štednih i oročenih depozita, ili iznos od 169,9 milijardi kuna krajem lipnja, su valutni, i to uglavnom u eurima, a tu štednju većinom generira stanovništvo. Naime, kao i prethodnih mjeseci i godina, više od 80 posto štednje u inozemnim valutama odnosi se na kućanstva. Analitičari RBA kažu da bi izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru, mogle usporiti rast ukupnih depozita kod banaka. „Ipak i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu”, zaključuju RBA analitičari.