Skupština dioničara Gorenja održana prekjučer nije dala rezultate kakvima se prvobitno nadala uprava koja je predložila glasovanje za 50-postotnu dokapitalizaciju kompanije u sljedećih pet godina. Umjesto toga, potporu je (na prijedlog Kada koji drži 25,2 posto dionica) dobio prijedlog dioničara da bude izvršena dokapitalizacija u visini petnaest posto. Kad je takav prijedlog dao zato što uprava nije navela koliko joj novca treba za pojedine projekte i kolika će biti cijena dionice u dokapitalizaciji kao i zbog toga što je u drugoj fazi predvidio isključenje povlaštenih prava upisa dionica postojećih dioničara. Prema prvotnom prijedlogu, tvrtka se trebala dokapitalizirati prvo u visini 1,83 milijardi tolara, odnosno 7,64 milijuna eura. Dokapitalizacija će biti obavljena putem Ljubljanske burze, i to u prvom tromjesečju sljedeće godine. U drugom bi koraku trebala uslijediti i 35-postotna dokapitalizacija, ali za nju će upravi biti potrebna suglasnost i članova nadzornog odbora čija su četiri od petorice članova predstavnici države te dioničara na skupštini. Za takav prijedlog glasovalo je 95,1 posto prisutnih dioničara, a na skupštini je bilo prisutno 54,6 posto predstavnika kapitala kompanije. Predsjednik uprave kompanije Franjo Bobinac takav je prijedlog nazvao nužnim kompromisom u situaciji kada je novac nužno potreban, ali je zaključio kako je nakon svega u ustima ostao gorak okus. Takva dokapitalizacija bit će dovoljna samo za širenje na tržištu jugoistočne Europe gdje Gorenje namjerava preuzeti jednu ili više zasad nepoznatih meta, za koje su pregovori već pri kraju. Zasad nije prošao prijedlog uprave o dokapitalizaciji odobrenim kapitalom na način da se osnovni kapital poveća do 50 posto u razdoblju od 5 godina. Prema mišljenju uprave i nadzornog odbora, Gorenje će dodatni kapital trebati za ostvarivanje strateškog plana do 2010. godine, u kojem razdoblju uprava planira najmanje 50-postotni rast poslovnih aktivnosti. Taj je prijedlog izglasan prije nešto više od mjesec dana, a iz Kada poručuju kako će ga ponovno razmotriti bude li Uprava Gorenja inzistirala na njemu. Po tadašnjim riječima članova uprave, rast poslovne aktivnosti trebao bi biti generiran unutranjim i vanjskim rastom, čemu će uslijediti i odgovarajući rast vlasničkog kapitala.