Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, u prošloj su godini inozemna izravna ulaganja (FDI) u Hrvatsku dosegnula 2,83 milijarde eura, od čega je nešto više od milijardu eura akumulirano u posljednjem tromjesečju. Navedeni godišnji iznos inozemnih izravnih investicija najviši je do sada. Snažan priljev inozemnih stranih ulaganja u posljednjem tromjesečju najvećim je dijelom (gotovo tri četvrtine, 750 milijuna eura) posljedica kupnje Plive, a ostatak se odnosi na dokapitalizaciju banaka i poduzeća. Inozemna ulaganja u financijski sustav posljedica su dokapitalizacije banaka u većinskom inozemnom vlasništvu.

Izvrsna 2006.
U odnosu na 2005. godinu inozemna izravna ulaganja u 2006. godini gotovo su udvostručena. Oko četvrtine ulaganja u promatranoj godini odnosi se na zadržanu dobit (702 milijuna eura) investitora u Hrvatskoj, a 63 posto na izravna vlasnička ulaganja. U strukturi ukupnih FDI više od 40 posto vrijednosti svih ulaganja usmjereno je na novčarsko poslovanje, slijedi proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (22 posto) te proizvodnja hrane i pića (7 posto). Najveći udio izravnih inozemnih ulaganja u promatranoj godini podrijetlom je iz Nizozemske (više od 67 posto) jer je europsko sjedište Barr u Nizozemskoj. Zatim slijedi Francuska s 36,3 posto te Njemačka i Italija, svaka s više od 10 posto. Ukupno je od početka 1993. godine Hrvatska privukla izravnih stranih ulaganja u visini od 14,2 milijarde eura, od čega je četvrtina zbog posljednjih transakcija s Plivom najviše iz Nizozemske (20,4 posto), a Austrija je smanjila svoj udio na 18,1 posto, zadržavajući pritom i dalje visoku drugu poziciju. S obzirom na djelatnosti, trećina ulaganja bila je usmjerena u financijski sektor, 15 posto u proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda te 13 posto u telekomunikacije. Zemlje bliske Hrvatskoj međutim nisu je vidjele kao atraktivnu metu za greenfield investicije, pa je tako Slovenija uložila oko 67 milijuna eura, a ta brojka u razdoblju od 1993. do 2006. iznosila je oko 560 milijuna eura. Mađarska je u istom razdoblju u Hrvatsku uložila 922 milijuna eura koje možemo zahvaliti OTP-ovoj kupnji Nove banke 2005. godine za 331 milijun eura te kupnji udjela u Ini 2003. godine za 493 milijuna eura. Prošle je godine Mađarska uložila minornih 20 milijuna eura. Poljska ulaganja su vrlo mala, gotovo nepostojeća, a Češka je zabilježila negativan priljev, odnosno više je Hrvatska uložila u Češku. Unatoč tome, Zdeslav Šantić iz RBA smatra da Hrvatska ne zaostaje nego se, što se tiče investiranja, nalazi pri samom vrhu, na razini novih članica EU. Šantić smatra da je problem u strukturi ulaganja: dosta odlazi na zadržanu dobit korporacija, a ostatak na tzv. brownfield ulaganja, odnosno privatizaciju već postojećih tvrtki. Nedostaju upravo greenfield investicije, a šanse su velike.

Autoindustrija
“Zemlje poput Slovačke, Češke, Poljske i Mađarske izvrsne su rezultate postigle u segmentima industrija gdje su njihove cijene konkurentne, a razina proizvodnosti visoka. Hrvatska bi svoju šansu mogla potražiti u automobilskoj industriji, možda ne u kompletnoj tvornici automobila, ali izrada autodijelova zasigurno bi mogla uspjeti na ovom području, naglasio je Šantić. Troškovi rada u Hrvatskoj za sada su još visoki, velika su i porezna ograničenja, a teško da će pasti razina i same bruto plaće. Potrebno je orijentirati se na proizvode s većom dodanom vrijednosti, odnosno na izvoz te na obrazovanje mladih stručnjaka u IT sektoru te području inženjerskog strojarstva – zanimanja tako potrebnog, ali deficitarnog unutar Hrvatske.

I ove godine iznad dvije milijarde eura

U ovoj godini inozemne izravne investicije prema očekivanjima analitičara Raiffeisen Consultinga trebale bi biti nešto niže, ali uz zadržavanje na visokim razinama iznad dvije milijarde eura. Što se tiče izravnih ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo, u prošloj su godini ona bila nešto niža (14 posto), no u 2005. godini iznose 167 milijuna eura. Više od 85 posto odnosi na izravna vlasnička ulaganja, a većina ulaganja bila je usmjerena na susjedna tržišta Srbije te Bosne i Hercegovine. U razdoblju od 1993. godine do kraja 2006. ukupno je iz Hrvatske u inozemstvo uloženo 1,9 milijardi eura, a od kompanija su najviše investirali Agrokor, Lura i Nexe grupa.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate