Štednja hrvatskih građana u bankama krajem kolovoza ove godine iznosila je više od 159,9 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narode banke (HNB), a čini se da su niske pasivne kamatne stope te uvođenje poreza na kamate na štednju građane ipak dijelom obeshrabrile za čuvanje viškova prihoda u bankama, posebno za oročavanje.

 Naime, ukupni iznos 'klasične' štednje hrvatskih građana, odnosno svih štednih i oročenih depozita u svim valutama, s kraja kolovoza ove godine niži je za gotovo 3 posto, odnosno za gotovo 4,9 milijardi kuna u odnosu na podatke s kraja istog mjeseca lani, kada su građani u bankama držali više od 164,8 milijardi kuna. Pad ukupnih depozita pritom se ponajprije može pripisati smanjenju deviznih i depozita s valutnom klauzulom, prvenstveno oročenih. 

 U štednji građana, naime, devizni štedni i oročeni depoziti i nadalje dominiraju i na njih se, po podacima HNB-a za kolovoz, odnosi gotovo 85 posto ukupne štednje građana ili gotovo 135,5 milijarde kuna. No, sve se više štedi u kunama te su kunski štedni i oročeni depoziti krajem kolovoza iznosili više od 24,46 milijardi kuna.

 Pritom podaci HNB-a pokazuju da su u apsolutnom iznosu ukupni depoziti građana u kunama unazad godinu dana blago povećani, za 72,4 milijuna kuna (0,3 posto), dok je istodobno kunska protuvrijednost deviznih i depozita s valutnom klauzulom smanjena za čak 4,95 milijardi kuna (3,5 posto). 

 Međugodišnja usporedba podataka o kunskoj protuvrijednosti deviznih i depozita s valutnom klauzulom pokazuje pak 28 postotni rast štednih depozita, dakle za više od 7,8 milijardi kuna, na 35,79 milijardi kuna, uz istovremeno smanjenje oročenih depozita za 11,4 posto ili 12,8 milijardi kuna, na 99,66 milijardi kuna.  

 Rast kunskih depozita rezultat je većih štednih depozita, koji su unazad godinu dana uvećani za više od 285 milijuna kuna ili 15-tak posto, na 2,12 milijardi kuna, dok se kod oročenih depozita bilježi pad za gotovo 213 milijuna kuna ili oko 1 posto, na 22,3 milijarde kuna.

 U publikaciji "Financijska stabilnost", analizirajući podatke za prethodnu godinu, analitičari središnje banke osim smanjenja udjela oročenih depozita, i kunskih i deviznih, uočavaju i produljenje njihove prosječne inicijalne ročnosti, a sve zbog, pretpostavljaju, niskih kamatnih stopa. 

 "S obzirom na to da od sredine 2012. godine bilježimo pad kamatnih stopa na oročene kunske i devizne depozite te da su zbog uvođenja poreza na kamate na štednju građana prihodi od štednje kućanstva kontinuirano padali, ulagači su se u manjoj mjeri okrenuli ostalim financijskim posrednicima kao alternativi ulaganju u štedne depozite. Tu se ponajprije misli na ulaganje u investicijske fondove", navode iz HNB-a.  

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Alternative štednji

 Tako je samo prošle godine, dodaju, neto priljev mjeren razlikom između novih uplata i isplata u sve vrste fondova premašio 4 milijarde kuna, s najvećim rastom u skupini novčanih i obvezničkih fondova.

 U stambenim štedionicama, pak, građani drže još oko 6,5 milijardi kuna depozita, dok zaračunata bruto premija 23 hrvatska društva za osiguranje u segmentu životnih osiguranja, koji se također može smatrati vrstom štednje, iznosi više od 2 milijarde kuna.

 Ipak, iz HNB-a primjećuju da najrašireniji oblik alternative štednji, odnosno ulaganja viška prihoda građana i dalje ostaju ulaganja u dionice – tržišna vrijednost dionica u vlasništvu domaćih fizičkih osoba od sredine 2012. pa do konca prošle godine porasla je s 23 na više od 61 milijardu kuna.

 Također, u središnjoj banci ukazuju i na vidljivo povećanje sredstava položenih na transakcijske depozite započeto sredinom 2013. godine. Tako su krajem kolovoza građani na transakcijskim računima imali još 32,2 milijarde kuna.

 Time ukupni iznos depozita građana (štedni i oročeni depoziti te depozitni novac) raste na iznad 192 milijarde kuna, a iz Hrvatske udruge banaka (HUB) ističu da je to njihova najviša razina od 1993. godine, od kada postoje usporedivi podaci.

Unazad 25 godina gotovo neprestani rast

 Unazad tih 25 godina, navode iz HUB-a, prosječna godišnja stopa rasta štednje građana iznosila je čak 16,9 posto, a najviše su se stope bilježile ranih 1990.-tih godina, kada su ponekad premašivale i 70 posto. Samo u kriznoj 1999. godini, navode iz HUB-a, došlo je do smanjenja štednje, i to za 2,3 posto.

 Najveće apsolutno povećanje ostvareno je tijekom 2001. godine, a iz HUB-a podsjećaju da je bilo motivirano zamjenom nekadašnjih nacionalnih valuta, njemačkih maraka, talijanskih lira, francuskog franka i dr. u euro. Tako je 2002. godine euro zamijenio i do tada neprikosnovenu njemačku marku kao omiljenu valutu štednje u Hrvatskoj. Od tada se udio depozita u eurima u ukupnim depozitima nikada nije spuštao ispod granice od 75 posto, a iz HUB-a ocjenjuju da se teško može očekivati da bi štednja u kunama mogla preuzeti dominantnu ulogu, posebice u svjetlu najava skorog ulaska u eurozonu.

Interes za štednju ipak postoji

 Iako podaci o 'klasičnoj' štednji u ovoj godini govore o blagom padu interesa, istraživanje o navikama štednje koje je za potrebe Erste grupe provela agencija IMAS pokazuje da interes za štednju ipak postoji.

 Na uzorku od 500-tinjak ispitanika, to istraživanje pokazuje da hrvatski građani u prosjeku mjesečno za štednju izdvajaju 473 kune, što je 10 posto viši iznos u odnosu na lanjsko istraživanje. Dapače, oko 25 posto ispitanika je izjavilo i da štede više nego prijašnjih godina, prvenstveno uslijed povećanih prihoda (njih 59 posto).

 Hrvatska je po iznosu štednje od 63 eura, još uvijek na polovici ljestvice zemalja srednje i istočne Europe, u kojoj su 'rekorderi', s prosječno ušteđenih 239 eura, Austrijanci. Slijede Slovaci, koji u prosjeku štede 106 eura mjesečno, a potom Česi s 88 eura. Manje od Hrvata štede, primjerice, Mađari i Rumunji (po 53 eura) te Srbi (37 eura).

93. svjetski dan štednje

Sva su ta istraživanja i analize izrađeni u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan tog datuma 1924. u Milanu, u povijesnom sjedištu banke Cassa di Risparmio delle Province Lombarde.

Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša. 

Taj se dan tradicionalno obilježava i u Hrvatskoj, pa je primjerice Privredna banka Zagreb, u sklopu međunarodne inicijative Umjetnost štednje, tijekom listopada organizirala 72 radionice "Djeca i štednja" i "Ti odlučuješ" u 20 osnovnih škola iz devet gradova. Organiziran je i posjet 11 škola PBZ-ovom muzeju u Zagrebu, posvećenom povijesti novca i štednje, a iz te banke procjenjuju da će u svim prigodnim aktivnostima biti uključeno više od 2.200 školske djece iz cijele Hrvatske.