Na svjetskim valutnim tržištima euro je u ponedjeljak oslabio jer ulagači vjeruju da će niska inflacija u eurozoni, pod pritiskom pada cijena nafte, navesti Europsku središnju banku (ECB) na agresivnije labavljenje monetarne politike početkom iduće godine.

Oko 11,00 sati tečaj eura kretao se na otprilike 1,2435 dolara, dok je u petak iznosio 1,2460 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena eura skliznula je, pak, 0,3 posto, na 147,25 jena.

I dolar je oslabio prema 'japancu', pa mu je tečaj pao sa 118,80 jena, koliko je iznosio u petak, na 118,40 jena.

Pritisak na euro izazivaju očekivanja da će početkom iduće godine ECB dodatno olabaviti monetarnu politiku, možda čak kupovati državne obveznice, po uzoru na američki Fed, zbog deflacijskih prijetnji eurozoni.

Inflacija se, naime, u eurozoni već dugo kreće na izuzetno niskim, opasnim razinama, kako je to u više navrata upozorila središnja banka, a pad cijena nafte na najniže razine u pet i pol godina mogao bi je i dodatno potisnuti.

Danas je, doduše, cijena nafte porasla oko 1 posto, no u ovoj je godini pala više od 40 posto, pa je malo vjerojatno da će ECB uspjeti potaknuti inflaciju prema ciljanih 2 posto, dok se trenutačno kreće na 0,3 posto.

Kako su europske monetarne vlasti iskoristile većinu raspoloživih mjera za suzbijanje deflacijskih pritisaka i poticanje gospodarstva, mnogi analitičari smatraju da ECB-u preostaje još samo kupovina državnih obveznica, a to bi moglo pritisnuti tečaj eura.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Japanska je valuta, pak, danas ojačala, jer slovi za sigurno utočište kapitala u nesigurna vremena, a jutros su na azijskim burzama cijene dionica oštro pale, zaronivši u jednom trenutku na najnižu razinu u devet mjeseci.

Jen je ojačao unatoč tome što je koalicija premijera Shinzo Abea u nedjelju uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima.

Abeova pobjeda, naime, najavljuje nastavak njegove gospodarske politike, nazvane "Abenomija", koja se temelji na pojačanoj državnoj potrošnji i labavoj monetarnoj politici, što bi trebalo potaknuti rast gospodarstva i okončati dugo razdoblje deflacije, ali i izazvati slabljenje japanske valute.

A da će nova Abeova vlada morati nastaviti s poticajnim mjerama pokazuje i jutros objavljeno Tankan izvješće japanske središnje banke prema kojemu se tamošnje poslovno raspoloženje u prosincu pogoršalo, što najavljuje produbljivanje recesije.

"Tržište je očekivalo da će Abeova pobjeda pružiti podršku dionicama i tečaju dolara prema jenu. No, pad cijena dionica na burzi u Tokiju doveo je do jačanja jena", kaže Josh O'Byrne, strateg u londonskom Citigroupu.

U fokusu ulagača bit će ovoga tjedna i posljednja ovogodišnja sjednica američke središnje banke. Moguće je da će, nakon dvodnevne sjednice, u srijedu čelnici Feda oprezno poručiti kako se bliži kraj razdoblja jeftinog novca.

Zbog stabilno snažnog rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, neki analitičari, naime, vjeruju da će Fed iz svojeg priopćenja izostaviti uobičajenu frazu o držanju kamata na niskim razinama još 'neko vrijeme', koju koristi već dvije godine.

Bio bi to signal da se u 2015. godini može očekivati povećanje ključnih kamatnih stopa. Pitanje je samo da li će taj potez uslijediti sredinom ili u drugom dijelu godine.

"Svi su svjesni da se u određenom trenutku to mora učiniti. No, bit će to kao skidanje flastera naglim potezom – boljet će", kaže Rob Carnell, ekonomist u tvrtki ING.