Zbog rata u Ukrajini slijedi eksplozija cijena plina i benzina te opći pad standarda, piše u petak Jutarnji list, navodeći da Hrvatska ima sreću što, za razliku od nekih drugih članica EU, nema razvijene trgovinske odnose s Rusijom.

Dok ljudi na površini zemlje u Ukrajini ratuju, a cestama tutnje tenkovi, ispod zemlje plin i dalje nesmetano ide od Rusije prema Europi. Pomalo je ironično komentirao za Jutarnji list ugledni hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević uz objašnjenje da se sve do ruske invazije EU suzdržavala ozbiljnijih sankcija uz strah da bi zaustavljanje ruskog izvoza energenata moglo prouzročiti još veći političko-ekonomski kaos te, posebno, produbiti europske strukturne probleme.

Sada pak, smatra Lovrinčević, treba vidjeti kako će se točno sa sankcijama prema Rusiji postaviti SAD i EU. Na osnovi prvih paničnih reakcija dioničkog, obvezničkog i energetskog tržišta teško je donositi zaključke o ukupnim ekonomskim posljedicama na Europu pa tako i Hrvatsku, ali je jasno da će one biti teške.

Među ekonomistima praktično vlada konsenzus da će najznačajnija posljedica ruskog napada na Ukrajinu u EU biti daljnji pritisak na rast cijena energije, ali posredno i svih ostalih cijena, što će pak dovesti do usporavanja gospodarskog oporavka te udara na standard građana.

njega žele

SAD otkrio tko je “glavna meta ruske agresije”

odsječena od globalnih tokova

Reuters: Ruska ekonomija neće izdržati sankcije

“Za Hrvatsku je sreća što ovo s Ukrajinom najvjerojatnije neće utjecati na turističku sezonu”, tješi se Lovrinčević. Hrvatska ima i sreću da za razliku od nekih drugih članica EU, kao što su Italija i Austrija, nema razvijene trgovinske odnose s Rusijom.

Istina je da su se ruski investitori kao manjinski vlasnici čvrsto pozicionirali u najvećoj nacionalnoj i regionalnoj kompaniji Fortenova (bivši Agrokor), ali je zbog krize u Ukrajini teško očekivati neki problematični zaplet.

Naime, iako se može očekivati suspendiranje zaduživanja Rusije na zapadnim tržištima kapitala, upitno je postoje li uopće ustavnopravne osnove za ukidanje ruskih dioničkih prava. Eventualno se može govoriti o onemogućavanju isplate dobiti ruskim suvlasnicima u Fortenovi.

I Lovrinčević i Šonje upozoravaju kako je u odnosu na EU Rusija zapravo gospodarski patuljak. Rusija ima oko 12 puta manji BDP od EU, manji čak od jedne Italije. Nema stoga naročitog straha za europsku vanjskotrgovinsku bilancu, piše novinar Jutarnjeg lista Gojko Drljača.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost