EN DE

Dvojben je stav da svi dužnici nisu bili svjesni rizika

Autor: Valentina Wiesner/VL
03. rujan 2018. u 09:00
Podijeli članak —
Foto: Žarko Bašić / Pixsell

Pitanje je i odnosi li se presuda u dijelu ništetnosti valutne klauzule na već konvertirane kredite.

Nakon posljednje presude Visokog trgovačkog suda o ništetnosti valutne klauzule, čime su izvan zakona stavljeni i valutna klauzula i promjenjiva kamatna stopa, Udruga Franak najavila je "tsunami" sudskih tužbi protiv banaka koje, pak, relativiziraju učinke sudskog pravorijeka. U intervju direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović za Večernji list komentira presudu, no napominje i da HUB kao udruženje banaka nije stranka u kolektivnom sporu niti svojim objašnjenjima može prejudicirati postupanje pojedinih banaka. 

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Presuda VTS-a kaže da ne vrijedi ni valutna klauzula, ni promjeniva kamatna stopa te da su krediti ugovoreni po nepoštenim uvjetima. Kakvo je pravno, ali i reputacijsko stajalište banaka prema tome? 
Iznošenje velikih očekivanja u vezi ovog procesa dovelo je do toga da se pod takvim pritiskom dovode u pitanje načela koja je potrebno poštivati kako bi se osiguralo kvalitetno suđenje. Ponajprije u pogledu primjene presude Suda EU na konkretan slučaj. Vrhovni sud dao je jasnu uputu kako izravna primjena prava EU nije dopuštena u ovom slučaju jer se radi o razdoblju prije nego što je Hrvatska postala članicom. Čini se da su u cijeloj situaciji određene interesne skupine pronašle način na koji mogu profitirati od moguće odštete. Iznimno je važno svakom građaninu koji je imao kredit u CHF-u predočiti sve potrebne informacije jer situacija nije toliko jednostavna kako se prikazuje. Ponajprije je važno utvrditi što VTS-u predstavlja pojam 'prosječnog potrošača'. Prema VTS-u, prosječan potrošač nije uopće bio svjestan činjenice da može doći do promjene tečaja, da se tečaj mijenja u skladu sa svjetskim tržišnim kretanjima; dakle bio je neoprezan i nerazborit, donosio odluke na prečac i uopće se nije informirao. S druge strane, po ustaljenoj praksi Vrhovnog suda RH i Suda EU, prosječan je potrošač osoba koja je u razumnoj mjeri obaviještena, pažljiva i oprezna. Dakle, dolazimo do 'diskrepancije' u tumačenju pojma prosječnog potrošača te smatram kako je ovo još jedan od razloga zbog kojeg nije ispravno tvrditi da se ova presuda primjenjuje na svakog građanina. Svaki bi slučaj trebao biti različit, za svakog klijenta bi se trebalo utvrditi posebno koliko je svjestan i upućen. Više je nego dvojben stav da svi ili većina od 120.000 dužnika nije bila svjesna rizika. Dug pravosudni put još nije gotov; banke su uložile pravne lijekove, ponovo i na Vrhovnom i Ustavnom sudu. 

Autor: Valentina Wiesner/VL
03. rujan 2018. u 09:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati