Država je u utorak na redovnoj tjednoj aukciji trezorskih zapisa nastavila koristiti blagodati obilja likvidnosti. Ministarstvo je ponovno premašilo plan izdanja posudivši od institucionalnih ulagača 1,8 milijardi kuna. Najnovijim izdanjem ukupan kratkoročni dug po trezorskimm zapisima iznosi nešto više od 30 milijardi kuna.

Kao i proteklih mjeseci, država postepeno smanjuje zaduženost uz valutnu klauzulu i ojačava stavku kunskog duga. U odnosu na planiranih 1,15 milijardi kuna, izdanje u domaćoj valuti premašilo je plan za više od pola milijarde te je upisano 1,68 milijardi kuna. Pri tom je najviše interesa na tržištu bilo za najduži rok dospijeća od godinu dana pa je država posudila 1,6 milijardi po kamati od 1,5 posto.

Veći apetit u kunama

Istovremeno, 75 milijuna kuna izdano je na pola godine na što će država platiti 0,7 posto. Na najkraći rok dospijeća od tri mjeseca država je posudila tek 10 milijuna kuna uz 0,3 posto prinosa. Polagano smanjenje izloženosti tečajnom riziku bilo je primjetno i u ovaj utorak. Umjesto planiranih 20 milijuna eura, ostvareni iznos emisije dosegnuo je 16,5 milijuna eura. Od toga se 11,5 milijuna eura odnosi na izdanje na 91 dan, a pet milijuna na godinu dana. Za razliku od kunskih, valutni trezorci investitorima su manje primamljivi jer nose niže prinose: tromjesečni trezorac država plaća 0,35 posto, a jednogodišnji niti trećinu onog što nosi njegov kunski pandan.

'Zaboravljeni' trezorac

Kratkoročni dug države koji na naplatu dolazi unutar godine dana premašuje 30 milijardi kuna, od čega je 24,2 milijarde u kunama. Ipak, statistika Ministarstva financija ‘zaboravlja’ u tu statistiku uključiti 700 milijuna eura ‘specijalnog’ trezorca. Taj je papir izdan na godinu i pol godine zbog čega ima obilježja obveznice i na naplatu stiže u veljači, zbog čega je službena brojka duga po trezorcima za oko pet milijardi kuna manja od stvarne. Očekuje se da će tempo kretanja kratkoročnog duga i cijena ostati kao i dosada. “Prinosi zasigurno neće rasti, očekujemo da će ostati na vrlo niskim razinama”, kaže Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen banke. Osim niske cijene, i dalje se očekuje odmak iz valutnih prema kunskim zapisima.

Ukupne potrebe za financiranjem države u 2015. iznosit će oko 22 posto BDP-a, prognoziraju u RBA. “S obzirom na očekivani nastavak dobre kunske likvidnosti i smanjenu potražnju za kreditima, predviđamo da će i u 2015. država nastaviti zanavljati postojeći dug po izdanih trezorskim zapisima”, kažu u RBA dodajući da bi se posebni trezorac mogao podmiriti izdanjem euroobveznica. 

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja