Hrvatske banke u listopadu su poslovale s gubitkom. Prema najnovijem agregiranom nekonsolidiranom izvješću Hrvatske narodne banke, domaći kreditori izgubili su 959,33 milijuna kuna.

Naime, na kraju listopada, ukupna dobit domaćeg bankarskog sektora iznosila je 1,64 milijarde kuna. Mjesec dana prije, dobit svih banaka iznosila je 2,6 milijardi kuna, odnosno 37 posto više. "To je izravna posljedica odluke HNB-a kojom su banke morale podići rezervacije za teško naplative kredite", objasnio je analitičar Velimir Šonje. Prvoga dana listopada na snagu je stupila odluka HNB-a kojom su se promijenila pravila izdvajanja rezervacija za loše kredite, a zbog koje bi prema nekim projekcijama trebala rezultirati s dodatnih 1,2 do 1,3 milijarde kuna rezervacija.

"Očito je da su se banke odmah pripremile i odvojile novac za rezervacije, što se odrazilo na dobit, a ne da se sve odjednom vidi u prosincu. Teško mi je reći koliko su prognoze od 1,2 do 1,3 milijarde kuna realne jer ne raspolažem detaljnim podacima, to HNB i same banke bolje znaju u svojim projekcijama", kaže Šonje.  Napominje da će se efekt spomenute odluke narodne banke produljiti i u idućoj godini s obzirom na to da je sada zaoštrena politika izdvajanja za loše kredite. "Zbog trajanja krize vrlo vjerojatno će doći do povećanja izdvanjanja za rezervacije, što će nastaviti opterećivati rezultat banaka", kaže Šonje. No ističe da je u ovim trenucima teško reći kako će se veće rezervacije reflektirati na kreditiranje banaka, odnosno na njihove buduće plasmane.

 "Recimo to ovako, kada bi odjednom došlo do oživljavanja potražnje za kreditima, onda bismo mogli govoriti o tome da bi ovi dodatni troškovi omeli banke u odgovoru na tu bitno veću potražnju. No s obzirom na to da je potražnja za kreditima vrlo mala i s obzirom na uvjete kakvi su sada na tržištu, banke bez problema mogu odgovoriti na potražnju za kreditima", zaključuje Šonje. Prema podacima HNB-a, ukupna vrijednost kredita na tržištu na kraju listopada bila je 269,22 milijarde kuna. Mjesec prije, loši krediti iznosili su 15,32 postom odnosno 44,16 milijardi kuna.