Prijetnje visokim prekršajnim kaznama – do milijun kuna za tvrtke dužnike te do 50.000 kuna za njihove uprave, ako u zakonskim rokovima ne pokrenu proceduru predstečajne nagodbe, objavila je Fina na čelu s predsjednicom Uprave Anđelkom Bunetom u svojem pozivu nelikvidnim i insolventnim tvrtkama da se drže slova novog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Fina je formirala 60-ak nagodbenih vijeća koja su spremna za vođenje 50.000 skraćenih postupaka te oko 4,4 tisuće redovnih postupaka, no dosad je dobila svega 20-ak prijedloga za nagodbu. Buneta je nedavno rekla da postoji 55.000 kandidata za taj postupak, a kako je zakon u primjeni od 1. listopada, rok za podnošenje prijedloga iscurit će završetkom ove godine. I dok postoje razne dvojbe zbog niza razloga u pogledu naplate kazne od insolventnih ili nelikvidnih tvrtki, stručnjaci se slažu da Finina obavijest nije "prazna puška" kad je riječ o prijetnji novčanom kaznom direktorima za prekršaj. Moguće je i da se zbog istog razloga tvrtke izvuku od kazne, primjerice u stečaju, dok odgovornim osobama prijeti da će država iz njihova džepa naplatiti kaznu. Zanimljivo je da su od menadžerskoga kadra pošteđeni direktori tvrtki bez zaposlenih i imovine koji nisu dužni postupati po zakonu, a navodno ih je 27.000. Naplata prekršajne kazne je moguće neučinkovita, tvrde stručnjaci, posebno u odnosu na insolventne subjekte.

To su svi oni koji su nesposobni za plaćanje (blokirani) ili su prezaduženi pa moraju bez odgađanja, a najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti pokrenuti postupak predstečajne nagodbe. Zakonski rok od 90 dana vrijedi za tvrtke koje su u tom statusu zatečene na dan stupanja zakona na snagu, no s obzirom na velik broj kandidata za kazne iz grupe insolventnih tvrtki, stručnjaci smatraju da Finino potezanje kazne kao motivicijskog razloga ne mora donijeti osobitu korist. Neki čak navode da je kod takvih dužnika riječ o ispraznoj prijetnji jer će insolventni i duže blokirani uglavnom završavati u stečaju pa u većini slučajeva država neće uspjeti naplatiti kaznu jer će svojom tražbinom biti u drugom isplatnom redu s običnim vjerovnicima. S druge strane kod nelikvidnih tvrtki i njihovih mogućih prekršaja navodno postoji problem druge vrste pa su one, čini se, izložene bitno manjem udaru potezanja odgovornosti. Naime, prema zakonu su nelikvidni oni koji više od 60 dana kasne s plaćanjem obveza čiji iznos prelazi 20 posto od iznosa obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu. To je težak izračun i za financijaša, a kamoli za državu, tvrde stručnjaci.

Smatraju da Fina nema podatke da bi mogla pouzdano i jednostavno utvrditi kad je neka tvrtka nelikvidna pa zaključuju da je prekršajna odgovornost prilično neuhvatljiva kategorija kad je riječ o nelikvidnoj tvrtki. Inače, uz Finin poziv dane su i upute dužnicima da, ravnajući se prema svojem sjedištu, svoje prijedloge osobno ili preporučenom poštom podnesu u Finine regionalne centre u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Za predmete dužnika kojima visina obveze iz financijskog izvješća premašuje 10 milijuna kuna nadležan je Finin zagrebački Regionalni centar u Vukovarskoj 70. Ne uspije li nagodba, Fina će pokrenuti stečaj dužnika te tako "znatno smanjiti troškove poduzetnika".

Kolike su predviđene kazne ako se u zakonskim rokovima ne pokrene predstečajna nagodba:

• dužniku (tvrtki) prijeti novčana kazna od 10.000,00 kn do 1.000.000,00 kn
• odgovornoj osobi dužnika (upravi ili direktoru, ako je samo jedan)  može biti određena kazna od 1.000,00 kn do 50.000,00 kn