Štednja u bankama, a radi se oročenim i štednim depozitima, dosegnula je 194,5 milijarde kuna na kraju ožujka.

To je za 373 milijuna kuna više u odnosu na mjesec ranije, pokazuju posljednji dostupni podaci Hrvatske narodne banke.Skok štednje ponajviše je posljedica smanjenja vrijednosti kune prema euru koja je deprecirala u tom razdoblju za 0,54 posto. Budući da je više od 80 posto štednih i oročenih depozita u eurima, ili uz valutnu klauzulu, tečajna kretanja odrazila su se na statistiku štednje, ističu analitičari Raiffeisen banke. U odnosu na kraj prošle godine, rast bilježi kunska štednja dok su devizni depoziti ostali bez bitnije promjene.Građani su u bankama na kraju ožujka imali 161,6 milijardi kuna ušteđevine, a to je za gotovo dvije milijarde više nego krajem prošle godine. Štednja građana time je nadoknadila povlačenje 1,1 milijarde kuna depozita tvrtki u tom razdoblju.

Korporativna štednja nastavlja trend pada pa su tvrtke u bankama krajem ožujka držale 23,4 milijarde kuna. Gledano na godišnjoj razini, štednja nastavlja blagi rast pa je akumulirana štednja u odnosu na isti mjesec prošle godine bila za 6,1 milijardi kuna ili 3,2 posto veća, a i tome je djelomice pridonio 1,1-postotni godišnji rast tečaja."Tijekom ove godine očekujemo nastavak blagog rasta depozita. U uvjetima neizvjesnosti očekujemo da će stanovništvo i dalje odgađati kupovinu luksuznijih dobara te će viškove držati u obliku depozita. Kod poduzeća ne očekujemo bitniji rast štednje s obzirom na iscrpljenost domaćeg korporativnog sektora i otežane uvjete poslovanja", zaključuju u Raiffeisen banci.