U bankama u Hrvatskoj na kraju rujna bilo je 281,9 milijardi kuna depozita, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Iako je štednja u bankama 1,4 milijarde kuna veća nego u rujnu prošle godine kada je iznosila 280,15 milijardi, riječ je o poražavajućim podacima. U prvih devet mjeseci ove godine ukupna štednja, promatrana kroz depozite žiro- i tekućih računa, štedne depozite i oročene depozite, rasla je samo 551,9 milijuna kuna. Koliko je riječ o izrazito pesimističnom podatku pokazuje usporedba s istim razdobljem prošle godine. Tada su ukupni depoziti skočili na sada nedostižnih 11,3 milijarde kuna. Znači, ove su godine depoziti rasli 20 puta sporije. Ako se detaljnije promatra rast depozita, najviše su u dosadašnjem dijelu godine rasli štedni depoziti. Riječ je o 905,4 milijuna kuna rasta. Oročeni depoziti porasli su 861,4 milijuna kuna na 861,44 milijarde. No stanje u tom dijelu depozita najviše su srušile strane financijske institucije koje su u prvih devet mjeseci povukle 6,37 milijardi kuna. Primjerice, prošle su godine strane financijske institucije u tom segmentu oročene štednje imale rast od 4,13 milijardi kuna. S druge pak strane solidan rast ostvaren je u oročenim depozitima stanovništva koji su u banke deponirali dodatnih 4,01 milijardu kuna. Unatoč tomu što su štedni i oročeni depoziti porasli ukupno 1,76 milijardi kuna, ukupnu sliku štednje srušili su depoziti žiro- i tekućih računa, koji su u tom razdoblju pali 1,21 milijardu kuna, ponajviše zbog povlačenja gotovine trgovačkih društava.

Novi proizvodi

Građani su u prvih devet mjeseci ove godine u bankama ukupno držali 163,76 milijardi kuna depozita, od čega je najviše oročenih – 130,18 milijardi kuna. Ovogodišnji rast oročenih depozita stanovništva bio je nešto viši od četiri milijarde kuna. No sve lošije stanje u gospodarstvu, rast nezaposlenosti i smanjenje plaća, utjecali su na to da građani sve manje štede. Prošle su godine u prvih devet mjeseci oročeni depoziti građana rasli 4,9 milijardi kuna. Unatoč tomu što se sve manje štedi, banke su optimistične i nadaju se da će široka paleta brojnih štednih proizvoda privući građane da i dalje "stavljaju sa strane". Ukupni depoziti građana u Zagrebačkoj banci ove su godine rasli sukladno tržišnim kretanjima i iznose više od 40 milijardi kuna. "U prilog rastu štednje svakako ide i raznovrsnost štednih modela u ponudi banke koji svakom pojedincu omogućuju da odabere proizvod za sebe i svoje trenutne potrebe/prilike", pojašnjavaju u Zabi. Privredna banka Zagreb, poručuju iz te banke, kontinuirano bilježi rast štednje građana, u ovoj se godini kreće oko četiri posto. Erste banka i ove godine bilježi kontinuirani rast depozita građana, koji su do kraja rujna premašili iznos od 22,42 milijarde kuna. To predstavlja povećanje za 730 milijuna kuna u odnosu na prosinac prošle godine kada su iznosili 21,69 milijardi kuna. "Dinamika rasta štednje sporija je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je i očekivano s obzirom na objektivne tržišne okolnosti. Unatoč tome banka i dalje u segmentu depozita stanovništva bilježi rast iznad rasta prosjeka bankarskog tržišta, kao što je to bio slučaj i u istom razdoblju prošle godine", poručuju u Ersteu. Tako je ta banka povećala svoj tržišni udio u tom segmentu sa 13 posto krajem 2011. na 13,2 posto do kraja kolovoza.

Oročena štednja

"Sličan trend bio je zabilježen i prošle godine kada je banka povećala svoj tržišni udio sa 12,6 posto krajem 2010., na 12,8 posto krajem kolovoza 2011.", objašnjavaju u Ersteu. Ukupna štednja stanovništva u Hrvatskoj poštanskoj banci krajem rujna iznosila je 7,5 milijardi kuna. Od toga oročena štednja predstavlja više od 72 posto. "Oročeni depoziti stanovništva u HPB-u su u prvih devet mjeseci porasli za 2,1 posto. Samo tijekom kolovoza oročeni depoziti stanovništva u HPB-u porasli su za 84,5 milijuna kuna, što je 50 posto ukupnog prirasta oročenih depozita stanovništva u hrvatskom bankarskom sustavu u tom mjesecu (168 milijuna kuna). U rujnu je oročena štednja stanovništva u HPB-u još brže rasla – za novih 119 milijuna kuna", kažu u HPB-u. Zahvaljujući svojoj strategiji jačanja poslovanja u segmentu građanstva Hypo Alpe-Adria banka je u prvih osam mjeseci ove godine ostvarila sedampostotni rast depozita te prikupila 100 milijuna eura nove štednje građana. "Bez obzira na sadašnje okolnosti, očekujem da će se nastaviti određeni pozitivan trend štednje. Taj će rast biti posljedica relativno visokih kamatnih stopa, pogotovo na oročene depozite.

S druge strane taj će rast biti skromniji nego što je to bio prijašnjih godina. Kada govorimo o korporativnom sektoru, visina depozita ovisit će o likvidnosti kompanija. Stanovništvo će pak biti suočeno sa smanjenjem plaća, što će također utjecati na štednju", objašnjava glavni ekonomist SG – Splitske banke Zdeslav Šantić. Ističe kako će banke i dalje poticati štednju jer im je nužno da dođu do domaćih izvora financiranja. Kako bi održali razinu priljeva nove štednje građana, banke nude stotine proizvoda kako bi privukle više kapitala. Trenutačno najviše ugovarana štednja u Zabi je Favorit štednja koja je namijenjena klijentima koji sredstva žele oročiti jednokratno, a nakon isteka ostvariti kamatu uvećanu za obračunatu premiju. "Za ovaj oblik štednje moguće je odabrati i rentnu isplatu kamate kroz model Favorit rentna štednja. Kamatna stopa na Favorit štednju u eurima iznosi od 2,75 posto do 4,16 posto ovisno o roku i iznosu. Izvrsne rezultate ima i Duo Protekt štednja koju je banka uvela u ponudu prije točno godinu dana. To je prvi proizvod na hrvatskom tržištu koji istodobno nudi višestruku sigurnost – sigurnost štednje i osiguranje od nezgode Allianz", objašnjavaju u Zabi ističući kako svaki peti štediša u toj banci koristi upravo Duo Protekt. PBZ od svojih štednih proizvoda posebno izdvaja PBZ perspektiva deviznu štednju u eurima i kunama.

Naknadne uplate

"Karakteristika tih proizvoda je mogućnost naknadnih uplata, u iznosima i periodično, prema želji klijenta, također uz mogućnost ugovaranja trajnog naloga čime se klijentima olakšava ostvarenje planirane štednje tijekom vremena. Ako se naknadnim uplatama prijeđe u viši iznosni razred, od tada se kamata obračunava po višoj kamatnoj stopi", objašnjavaju u PBZ-u. PBZ Perspektivu moguće je ugovoriti na rokove od šest do 60 mjeseci, uz mogućnost raspolaganja sredstvima i prije isteka oročenja bez naplate naknade, ali uz obračun kamate kao po kamatnoj stopi za štednju po viđenju. U Erste banci kamatne stope na depozite, ovisno o roku oročenja i modelu štednje, kreću se u rasponu od 2,50 posto do 4,40 posto na oročenja u kunama, odnosno od 1,50 posto do 4 posto na oročenja u eurima, ponovo ovisno o roku i odabranom modelu te od 1,40 posto do 4 posto na oročenja u američkim dolarima, također ovisno o roku i odabranome modelu. "Općenito možemo reći da se najviše kamatne stope odnose se na modele štednje s rokom oročenja duljim od 36 mjeseci", kažu u Ersteu. Najatraktivnije štednje u Hypo banci su, kažu, Sjajna štednja i Hyper štednja. "Klijenti mogu oročiti iznose od 500 do 25.000 eura uz fiksnu kamatnu stopu od 4,00 posto, dok kod oročenja iznosa od 25.000 eura i više ostvaruju pravo na fiksnu kamatnu stopu od 4,30 posto. Trenutna akcija bit će u ponudi do 31. prosinca", objašnjavaju u Hypo banci model Sjajne štednje. Hyper štednja s premijom je također traženi proizvod.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

"Štednja im može biti ciljana uz napomenu naravno da cilj štednje određuje sam klijent. Osim što će u zadanom razdoblju klijent uštedjeti, nakon isteka oročenja dobit će i kamatu koja je fiksna na odabrani rok, ali i premiju na kamatu", kažu. Štediše u HPB-u pokazuju najveći interes za oročenu štednju u kunama i eurima na rokove od tri do 12 mjeseci na što je dodatno utjecala promotivna akcija "Štednja za 5" koja traje do 31. listopada. "Banka je u toj akciji ponudila fiksne kamatne stope na kratkoročna oročenja: na kune do 5 posto godišnje, a na eure do 4 posto. U HPB-u je sve popularnija i štednja preko dječjeg računa koji smo građanima ponudili u veljači ove godine. U SG – Splitskoj banci, ovisno o vlastitim preferencijama, klijenti mogu ugovoriti jedan iz ponude modela oročene štednje, i to u kunama, eurima, dolarima, francima, kanadskim i australskim dolarima. Imaju mogućnosti odabira fiksne ili promjenjive kamatne stope te mogućnost ugovaranja automatske prolongacije oročenja. "Zadovoljstvo nam je istaknuti promotivnu ponudu za eurske i kunske depozite građana s atraktivnim kamatnim stopama, pri čemu se klijentima nudi mogućnost oročavanja sredstava uz odabir atraktivnih fiksnih ili varijabilnih kamatnih stopa na rokove do čak 60 mjeseci", ističu u Splitskoj banci.  

Državne obveznice

Porezi i narodne obveznice

U posljednjih nekoliko mjeseci pojavile su se brojne špekulacije koje bi mogle nagristi razinu štednje u Hrvatskoj. Prvo je riječ o oporezivanju štednje, a drugo o izdavanju takozvane državne obveznice koja bi nudila visok prinos i samim time možda pridobila dio štednje banaka. "Uvede li se taj porez i dođe li do blagog odljeva štednje, banke bi jačale domaće izvore financiranja, dogodila bi se situacija da se trenutno smanjenje pasivnih kamatnih stopa zaustavi. To bi onda značilo i smanjenje aktivnih kamatnih stopa. Bez obzira na to građani će i dalje dominantno ostati usmjereni prema bankama", smatra Zdeslav Šantić. Što se tiče narodnih obveznica, kaže da bi to bila dobra alternativa postojećim načinima štednje. No kaže kako je riječ o dugoročnom ulaganju. "Kada bi se išlo u takav projekt, trebat će se dosta uložiti u edukaciju građana. Čak i ako se zbog izdavanja obveznica odlije dio depozita iz banaka, za taj će iznos biti smanjene potrebe države za financiranje kod banaka tako da ne treba očekivati veće poremećaje na tržištu", kaže Šantić. Izdavanje državnih obveznica namijenjenih građanima nije nepoznata praksa u nekim europskim zemljama, smatraju u Hypo banci. Tako je Italija nedavno izdala takve obveznice uz atraktivnu kamatu te su građani upisali 18 milijardi eura tih obveznica.