Stečaj splitske Credo banke, sudeći prema tome kako se stvari razvijaju, mogao bi se završiti prilično brzo. Takav bi rasplet bio svojevrsni fenemon s obzirom na činjenicu da stečajevi pojedinih banaka koji su započeti krajem devedesetih prošlog stoljeća još uvijek traju.

Stečajni postupak Credo banke, pak, star je tek dvije godine. Trenutačno se na Odboru vjerovnika Credo banke razrađuje nekoliko opcija vezanih uz stečajni plan unovčenja imovine i namirenja vjerovnika, a čini se da će prvo biti testirana mogućnost prodaje imovine i obveza u visini tržišne vrijednosti imovine propale splitske banke nekoj kreditnoj instituciji. Interes je pokazala i državna Croatia banke. Pored toga još je otvoreno pitanje koliko će vjerovnici uspjeti naplatiti u tom stečaju što uvelike ovisi, kako se čini, samo o državi, tj. Državnoj agenciji za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB). Konkretnije rečeno, ovisi o stajalištu DAB-a i je li spreman na ustupke u korist ostalih vjerovnika.  

Odluka DAB-a
DAB je na osnovu isplate osigurane štednje najveći vjerovnik u stečaju Credo banke s tražbinom u iznosu od oko 470 milijuna kuna koja se u redosljedu naplate nalazi ispred svih ostalih vjerovnika nižih isplatnih redova, a nije još riješeno hoće li država učiniti ustupak u korist ostalih. U stečaju je utvrđeno te vjerovnicima priznato, ukupno 1,1 milijardi kuna potraživanja. Imovina propale banke procijenjena je na 890 milijuna kuna što znači da ona nije dostatna za namirenje svih tražbina vjerovnika niti pod uvjetom da se uspješno proda po toj vrijednosti u što se, pak, ozbiljno sumnja zbog lošeg stanja na tržištu. U stečaju se pokazuju dvije zanimljive stvari, obje su korisne za brz završetak postupka. Prva je visoka stopa naplate njezinih tražbina, a druga je izrazito visoka stopa dospjelosti njezinih tražbina koja prelazi 86 posto zbog velikog udjela kratkoročnih kredita. Kako doznajemo, dosad je naplaćeno 308 milijuna kuna. Radnici su u cijelosti namireni, sad DAB dolazi na red, a tek nakon državne agencije slijede vjerovnici četvrtog i petog isplatnog reda – građani, tvrtke, društveno-političke institucije itd.

Ako bi DAB bio spreman odreći se dijela svojeg namirenja u korist vjerovnika koji su svrstani u niže isplatne redove, mogli bi se, primjerice, u jednakom omjeru namiriti i DAB i svi ostali vjerovnici. "To je jedna opcija, ima ih još, a kakav će biti princip namirenja još nije poznato", rekla je stečajna upraviteljica Ankica Čenić potvrdivši da banka u stečaju izaziva zanimanje pojednih banaka. "Moguće je da ćemo dobiti pismo namjere od nekoliko banaka koje su snimile stanje banke u stečaju, a prije svega Croatia banke u vlasništvu DAB-a. Vidjet ćemo što je spremna ponuditi. O svemu tome ovisi hoćemo li raspisati natječaj", objasnila je. Izgleda da se istodobno ispituje teren za rezervne varijante. Kako doznajemo sa Trgovačkog suda u Splitu, stečajna uprava uputila je dopis HNB-u. Od središnje banke zatraženo je očitovanje je li moguće završiti stečaj Credo banke tako da se osnuje nova banka na koju bi prenijeli imovinu i obveze do iznosa tržište cijene aktive. 

Nema zapreke
Za takvu mogućnost nema zapreke u Stečajnom zakonu, štoviše, predviđena je i u stečajnom propisu, koji je bio na snazi kad je stečaj banke otvoren te isto tako i u naknadno promjenjenome, a ni Zakonom o kreditnim instutuicijama nije zabranjena. Vlasnici nove banke u tom bi slučaju postali njezini vjerovnici s udjelima u omjeru u kojem nisu uspjeli naplatiti tražbine.