Domaći ekonomski analitičari i za ovu godinu u pogledu stope gospodarskog rasta “u hodu” uglavnom blago naviše revidiraju donedavne prognoze, s tim da većina već neko vrijeme računa i s višom stopom inflacije u odnosu na prvotna predviđanja i na projekcije Vlade. U tom smjeru svoja su očekivanja korigirali i u Raiffeisen banci – realan rast BDP-a za ovu godinu sada vide na 3,2 posto, uz prosječnu stopu inflacije od 3,7 posto.

Strukturne slabosti

Iznadprosječne stope rasta ove bi nas godine dodatno mogle približiti granici od 80 posto razvijenosti EU-a (s lani dosegnutih 77 posto), ali s obzirom na kretanja inflacije, konvergencijski procesi itekako su vidljivi i u pogledu opće razine cijena. To posebice vrijedi za kategorije hrane i bezalkoholnih pića te restorana i hotela, koje su zaslužne za najveći dio ovogodišnjeg rasta potrošačkih cijena. U RBA-u računaju da bi razina cijena hrane, koja je i lani u prosjeku bila za 3,2 posto skuplja u odnosu na prosjek Unije, ove godine mogla premašiti taj prosjek za više od šest posto. Isto tako, restorani i hoteli bi, s obzirom na godišnji rast cijena u ovoj godini, s lani dosegnutih 95 posto mogle uhvatiti 100 posto, tj. prosječnu razinu cijena u EU. Nasuprot tomu, hrvatska kućanstva i dalje imaju znatno niže cijene energije u odnosu na prosjek svih članica – u toj kategoriji razina cijena bi nam i s ovogodišnjim poskupljenjima (zbog postupnog smanjenja subvencija Vlade) mogla dosegnuti oko 57 posto prosječne u Uniji (lani je bila na 55 posto).

Kao što uz makroekonomske pokazatelje svi analitičari uglavnom ističu da izgledaju dobro, i Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica RBA, uz trenutačno povoljnu makro sliku, navodi i dosta “ali”. U najkraćem, ekonomska aktivnost i u 2025. ostaje snažna i iznadprosječna, potaknuta domaćom potražnjom, rastom plaća i europskim sredstvima, ali rast troškova rada nadmašuje rast produktivnosti, što smanjuje konkurentnost i pojačava inflatorne pritiske.

Živković Matijević usto podsjeća da inflacija u Hrvatskoj ostaje povišena, dok u europodručju kruži oko ciljane razine (od dva posto) pa je izgledno i da je ciklus monetarnog popuštanja završen, odnosno da ove godine, a lako moguće ni iduće, neće biti dodatnih spuštanja referentnih kamatnih stopa. Isto tako, vezano uz fiskalnu politiku, kaže kako nominalno ostaje stabilna, ali da proračunska struktura i rebalans za 2025. ponovno otkrivaju dugotrajne strukturne slabosti.

Kad je riječ o BDP-u, nakon što je u prvoj polovici godine ekonomska aktivnost rasla po prosječnoj realnoj godišnjoj stopi od 3,5 posto, prvi dostupni visokofrekventni pokazatelji sugeriraju njezino usporavanje. No, čak i uz usporavanje kvartalne dinamike, realna godišnja stopa rasta i u drugoj bi polovici godine, prema RBA-u, trebala ostati blizu tri posto. “Budući da je DZS revidirao podatke za 2024. naniže (s 3,9 na 3,8 posto), a prva dva tromjesečja naviše (u prosjeku za 0,3 postotna boda), prilagodili smo ovogodišnju procjenu rasta gospodarske aktivnosti s 2,9 na 3,2 posto. Rast i dalje predvodi domaća potražnja – u prvom redu osobna potrošnja i investicije, dok će, prema našim očekivanjima, doprinos neto inozemne potražnje biti negativan”, ističe glavna ekonomistica RBA.

Sigurna potpora

Uz i dalje široko rasprostranjen rast, napominje kako utjecaj uslužnog sektora polako slabi, dok se industrija zadržava u blago pozitivnom teritoriju. Isto tako, turizam ostaje sigurna potpora domaćem gospodarstvu, s tim da bi ove godine rast broja noćenja za očekivanih 1,2 posto trebao biti rezultat stabilne glavne sezone i rasta u predsezoni i posezoni. Financijski je, kao i lani, izgledan nominalni, ali ne i realni rast prihoda; procjena je analitičara banke da će ove godine nominalno porasti za oko tri posto, s 15 na 15,4 milijarde eura.

Kad je riječ o industriji, nakon dvije godine realnog pada 2025. u cjelini mogla bi donijeti pozitivnu promjenu obujma industrijske proizvodnje i njene bruto dodane vrijednosti. Ipak, Živković Matijević napominje da podatke treba uzeti s oprezom, što zbog visoke razine (globalne) neizvjesnosti, što zbog strukturnih slabosti. One koče značajan zamašnjak realnog sektora koji je visoko oslonjen na resursno i radno intenzivne proizvode te proizvode niže tehnološke vrijednosti, k tomu uz općenito nisku produktivnost i konkurentnost.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’