Čak i da u 2013. godini bude ekonomskog rasta na koji, čini se, računa samo Vlada, on neće biti dovoljan da popravi stanje na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti će i dalje rasti te do kraja godine dosegnuti između 15,5 i 16,5 posto prema ILO metodi, najnovije je očekivanje kluba glavnih ekonomista šest najvećih banaka objavljenih u publikaciji "Izgledi" koje izdaje Hrvatska udruga banaka (HUB). Očekivanja stručnjaka koje okuplja Klub glavnih ekonomista hrvatskih banaka o gospodarskom rastu uglavnom su negativna te oni očekuju pad od 0,2 posto za čitavu ovu godinu. Najpesimističniji među šestoricom očekuje pad BDP-a od 1,5 posto dok dva najoptimističnija očekivanja ipak ne premašuju više od 0,5 posto rasta. Još dvojica ekonomista pak očekuju pad od 0,4 posto, a jedan je točno na nuli. Unatoč pojedinačnim razlikama, konačna projekcija nalazi se unutar statističke pogreške oko nule pa će ekonomisti reći da očekuju 'nulti rast'.

Uteg rastu
Vrlo je malo temelja za rast i oporavak gospodarstva. Pozitivni doprinos rastu može doći od izvoza koji bi mogao porasti 0,5 posto te investicija koje bi se mogle povećati 3,1 posto. Uteg bržem rastu i nadalje će dolaziti od osobne potrošnje koja će pasti 1,3 posto te izdataka države (-0,6 posto). Uz one koji će ostati bez posla i u ovoj godini što će se odraziti na stopu nezaposlenosti, oni koji ostanu na svojim radnim mjestima u prosjeku će biti suočeni s padom realnih plaća. Nominalne plaće će porasti za oko 0,7 posto, no to je manje od 3,2 posto inflacije, što će u konačnici značiti nastavak trenda nižih realnih plaća. No neće samo plaće ostati lijepa želja; u istoj kategoriji ekonomisti očekuju i nastavak procesa fiskalne konsolidacije. Prosječni očekivani omjer fiskalnog salda prema BDP-u nalazi se na 5 posto; najveći optimist očekuje 4 posto, dok pesimist očekuje 'rupu' u državnim financijama od 6 posto BDP-a.

U raskoraku s Vladom
U raskoraku s Vladinim prognozama je i omjer javnog duga (s uključenim jamstvima i Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj) i BDP-a od 72 posto. "To nije iznenađenje. Kako je već investicijski rejting izgubljen (kod dvije rejting agencije), najava nastavka financijskih poteškoća i nije neka osobita vijest", stoji u HUB-ovoj publikaciji. Dobra makroekonomska vijest je stabilan omjer vanjskog duga i BDP-a koji iznosi 102,5 posto te vrlo mali deficit na tekućem računu platne bilance od 0,7 posto što je posljedica pada uvoza zbog manje potrošnje i "anemičnih" investicija.

Niska cijena duga
Unatoč padu rejtinga, država se zasad vrlo povoljno može zadužiti. Prosječni očekivani prinos na 5-godišnju obveznicu očekuje se između 4,4 posto u lipnju i 4,8 posto na kraju godine. Na desetogodišnji dug država će platiti između 4,9 posto te 4,4 posto u istom periodu. "Te razine prinosa bitno su niže od onih koje smo očekivali prije rujna 2012.", kažu u Klubu ekonomista. Dodaju da je u toj cijeni uključen valutni rizik te da prinosi odražavaju stav da je najgore od krize u Europi prošlo.