Preferirana međunarodna lokacija za javne ponude dionica (IPO) prvi put nije Londonska, već Hongkonška burza. Tamo su novoizlistane kompanije ove godine prikupile rekordnih 39,5 milijardi dolara što je 17 posto više od kapitala prikupljenog drugdje na svjetskim tržištima, govore podaci Ernst&Younga. Honkonška je burza najviše dobila zahvaljujući pritiscima koje je vršila kineska vlada koja na taj način pokušava potaknuti razvoj kineske korporativne kulture i tržišta kapitala. Dva su rekordera u Hong Kongu napravila pravi “nered”. Riječ je o 22 milijarde dolara vrijednom i dugo iščekivanom debiju Industrial & Commercial Bank of China te nešto manjem, 9,7 milijardi dolara vrijednom IPO-u Bank of China. Danas se na tom tržištu pojavljuje i treći visoki IPO, i to 1,69 milijardi dolara vrijedan IPO rudnika ugljena (China Coal Energy), koji je samo jedan od osam kompanija koje su najavile svoj izlazak na tržište do kraja godine. Analitičari se slažu da je takav bum na azijskom tržištu izazvan povećanim povjerenjem ulagača koji konačno žele i vjeruju u to brzorastuće gospodarstvo te ne prestaju trgovati dionicama azijskih, pogotovo kineskih kompanija, koje su tim putem već prikupile oko 46 milijardi dolara. Londonska burza uspjela je IPO-ima prikupiti oko 34 milijarde dolara zahvaljujući ožujku koji je bio najbolji u njezinoj povijesti i kojim je potukla sve svoje izravne konkurente pa i američke. Čak pet od 20 najvećih IPO-a dogodila su se na britanskom tržištu što uključuje i Standard Life IPO kojega vrijedi 4,4 milijarde i Debehamsa koji je prikupio 1,9 milijardi dolara. Više od polovice ukupnog iznosa prikupljenog od IPO-a 71 kompanije izvan Velike Britanije povučeno je tržišnom infrastrukturom izravno u London pa je iznos od prekomorskih kompanija čak 69 posto viši od prošle godine.
Dio novca otišao je i u Rosneft, rusku naftnu kompaniju koja je sama prikupila više od deset milijardi dolara. Što se Amerikanaca tiče, Nasdaq je prikupio oko 14 milijardi dolara od IPO-a, a NYSE glomaznih 26,9 milijardi.