Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Borba protiv inflacije ruši cijene azijskih i europskih dionica

Autor: Teuta Franjković
12. lipanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Dionice velikih proizvođača ranjive su na gospodarsko usporavanje tako da su i predvodile pad

Bankari centralnih banaka diljem svijeta mogli bi nastaviti s politikom podizanja kamatnih stopa kako bi izbjegli ubrzanu inflaciju potaknutu turbulencijama koje njihove riječi i radnje imaju na globalno financijsko tržište.Predsjednik Feda Ben Bernanke, predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet i njihovi južnoafrički i južnokoreanski kolege suočavaju se s rizikom da, ako pretjeraju s povisivanjem stopa, može doći do uništavanja ekonomskog rasta države. Posljednji put kada su se bankari centralnih banaka okupili kako bi umanjili kredite bilo je 2000. godine, ujedno i godine koja je prethodila velikim recesijama u SAD-u, Njemačkoj i Japanu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Serija podizanja stopa
Europska središnja banka, Bank of Korea, Reserve Bank of India i South African Reserve Bank podigle su prošli tjedan kamatne stope što je rezultiralo najvećim padom cijena azijskih dionica i europskog Dow Jones Stoxx 600 indeksa u posljednje dvije godine. Dionice velikih industrijskih proizvođača ranjive su na gospodarsko usporavanje tako da su i predvodile po padu cijena. Pritom je dionica proizvođača građevinske opreme Caterpillara oslabila 4,8 posto, a diverzificiranog industrijskog konglomerata 3M za 2,2 posto, ponajviše pridonijevši spuštanju vrijednosti Dow indeksa. Potonule su i dionice financijskih institucija, senzitivne na podizanje troškova kreditiranja, u prosjeku za 1,6 posto. Cijene cinka, bakra i aluminija također su zabilježile pad, a obveznice su porasle. Porast je zabilježio i Dow Jones Industrial Average, i to od 0,1 posto što je pozitivan preokret nakon velikog pada od 1,6 posto zadnjih nekoliko dana. Bernanke, koji je često kritiziran zbog neagresivnosti pri sprječavanju inflacije, izjavio je na konferenciji kako su promjene cijena prebrze i preneugodne. Nakon toga zabilježen je porast kamatnih stopa na čak 5,25 posto. Tu je Fedovu politiku rasta kamatnih stopa bivši predsjednik Greenspan započeo već u ljeto 2004. godine, a do tada nije zabilježeno još nijedno smanjenje. Govoreći pred skupinom bankara u Washingtonu, Bernanke je kazao da monetarni zakonodavci moraju biti na oprezu kako bi osigurali da inflacija ostane pod kontrolom čak i ako gospodarstvo započne usporavati rast.“Bernankeov govor ne samo da je eliminirao nade u pauziranje s daljnjim podizanjem kamatnih stopa, nego je signalizirao njihovo podizanje do kraja godine’, rekao je Barry Hyman”, strateg pri Ehrenkrantz, King, Nussbaumu.

Bankari centralnih banaka diljem svijeta mogli bi nastaviti s politikom podizanja kamatnih stopa kako bi izbjegli ubrzanu inflaciju potaknutu turbulencijama koje njihove riječi i radnje imaju na globalno financijsko tržište.Predsjednik Feda Ben Bernanke, predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet i njihovi južnoafrički i južnokoreanski kolege suočavaju se s rizikom da, ako pretjeraju s povisivanjem stopa, može doći do uništavanja ekonomskog rasta države. Posljednji put kada su se bankari centralnih banaka okupili kako bi umanjili kredite bilo je 2000. godine, ujedno i godine koja je prethodila velikim recesijama u SAD-u, Njemačkoj i Japanu.

Serija podizanja stopa
Europska središnja banka, Bank of Korea, Reserve Bank of India i South African Reserve Bank podigle su prošli tjedan kamatne stope što je rezultiralo najvećim padom cijena azijskih dionica i europskog Dow Jones Stoxx 600 indeksa u posljednje dvije godine. Dionice velikih industrijskih proizvođača ranjive su na gospodarsko usporavanje tako da su i predvodile po padu cijena. Pritom je dionica proizvođača građevinske opreme Caterpillara oslabila 4,8 posto, a diverzificiranog industrijskog konglomerata 3M za 2,2 posto, ponajviše pridonijevši spuštanju vrijednosti Dow indeksa. Potonule su i dionice financijskih institucija, senzitivne na podizanje troškova kreditiranja, u prosjeku za 1,6 posto. Cijene cinka, bakra i aluminija također su zabilježile pad, a obveznice su porasle. Porast je zabilježio i Dow Jones Industrial Average, i to od 0,1 posto što je pozitivan preokret nakon velikog pada od 1,6 posto zadnjih nekoliko dana. Bernanke, koji je često kritiziran zbog neagresivnosti pri sprječavanju inflacije, izjavio je na konferenciji kako su promjene cijena prebrze i preneugodne. Nakon toga zabilježen je porast kamatnih stopa na čak 5,25 posto. Tu je Fedovu politiku rasta kamatnih stopa bivši predsjednik Greenspan započeo već u ljeto 2004. godine, a do tada nije zabilježeno još nijedno smanjenje. Govoreći pred skupinom bankara u Washingtonu, Bernanke je kazao da monetarni zakonodavci moraju biti na oprezu kako bi osigurali da inflacija ostane pod kontrolom čak i ako gospodarstvo započne usporavati rast.“Bernankeov govor ne samo da je eliminirao nade u pauziranje s daljnjim podizanjem kamatnih stopa, nego je signalizirao njihovo podizanje do kraja godine’, rekao je Barry Hyman”, strateg pri Ehrenkrantz, King, Nussbaumu.

Pad tržišta logičan
Trichet je u svom posljednjem obraćanju javnosti dao naznačiti da je na redu daljnje povećanje kamatnih stopa te da je pad dioničkog tržišta normalna korekcija nakon dugog perioda kolebanja.Policy analitičari Bank of Japan, koji već duže vrijeme razmatranju dizanje kamatne stope od petogodišnje nule, također tvrde kako tržišna kretanja nisu prouzročena radi promjene fundamentalnih gospodarskih zakona. Ona se, prema guverneru Kazumasa Iwatai, događaju poradi činjenice da ulagači prilagođavaju svoje pozicije novonastaloj situaciji.

Inflacija kao psihološka kategorija
Bankari centralnih banaka posebno su se usredotočili i na psihološki moment inflacije – na sprječavanje da očekivanja inflacije dosegnu kritičnu točku. To je iznimno važno jer ako kompanije i njihovi radnici budu uvjereni u rast inflatornih zbivanja, njihove bi akcije kao indirektnu posljedicu mogle potegnuti upravo ono čega se svi najviše boje. Kompanije bi tako mogle podići cijene, a radnici zahtijevati više nadnice što bi teorijom multiplikatora dovelo do cikličkog preokreta čiji je finalni rezultat upravo inflacija.

Autor: Teuta Franjković
12. lipanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close