Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

‘Bolje, ali daleko od idealnog’

Autor: Ana Blašković
28. kolovoz 2012. u 11:55
Podijeli članak —

Možemo dobiti prekonoćne pozajmice ili dug na nekoliko dana, ali na srednji ili dulji rok ne dolazi u obzir, kaže bankar iz manje banke

U vrijeme kad se kvalitetni dužnici traže povećalom, a postojeći sve teže vraćaju kredite, bankarski sektor bori se s još jednim fundamentalnim problemom – manjkom povjerenja među bankama. Od propasti Credo banke u studenom, kad su institucionalni ulagači ostali bez milijuna kuna depozita, vrata novčanog tržišta gotovo su zatvorena za manje banke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Premda se situacija ponešto smirila, još je daleko od normalne, tvrde bankari. Kad je nepovjerenje prema njima dosegnulo vrhunac i velike ukinule limite posudbe, male banke bile su prisiljene zakucati na vrata HNB-a u potrazi za kratkoročnim kreditima za likvidnost. Odmah u studenom središnja im je banka posudila 101,8 milijuna kuna, a već idući mjesec 126,8 milijuna kuna. Kratkoročni krediti za likvidnost HNB-a smatraju se posljednjim utočištem za rješavanje problema s likvidnošću jer je cijena tog novca za banke astronomska: kamatna stopa iznosi 6,75 posto za posudbu do tri mjeseca, odnosno 7,25 posto za dulje rokove. Dovoljno govori da prije studnog 2011. banke nisu tražile takvu injekciju likvidnosti više od devet i pol godina, odnosno od ožujka 2002. I u prva tri mjeseca 2012. male su se nastavile oslanjati na HNB, mjesečno prosječno po 50-ak milijuna kuna, no potom su, čini se, pronašle jeftiniji novac. O poljuljanom povjerenju predsjednica Uprave Tržišta novca Radmila Nižetić kaže: “Krajem 2011. situacija je bila napeta među sudionicima, no sada je situacija mirnija. Svaka banka ima svoju poslovnu politiku i sama određuje svoje limite izloženosti prema drugim bankama. Danas su limiti malo bolji.” Zbog turističke sezone i velike potrošnje gotovine, kaže Nižetić, prilično se aktivno trguje. “Situacija je jedno 30 do 40 posto bolja, no osjećaju se prošlogodišnji repovi. Mi možemo dobiti prekonoćne pozajmice ili dug na nekoliko dana, ali na srednji ili dulji rok ne dolazi u obzir”, kaže jedan bankar iz manje banke. Ivo Markotić, predsjednik Uprave nedavno dokapitalizirane Centar banke, koja s aktivom od 1,6 milijardi drži 19. poziciju na tržištu, ne vidi velikih promjena.

U vrijeme kad se kvalitetni dužnici traže povećalom, a postojeći sve teže vraćaju kredite, bankarski sektor bori se s još jednim fundamentalnim problemom – manjkom povjerenja među bankama. Od propasti Credo banke u studenom, kad su institucionalni ulagači ostali bez milijuna kuna depozita, vrata novčanog tržišta gotovo su zatvorena za manje banke.

Premda se situacija ponešto smirila, još je daleko od normalne, tvrde bankari. Kad je nepovjerenje prema njima dosegnulo vrhunac i velike ukinule limite posudbe, male banke bile su prisiljene zakucati na vrata HNB-a u potrazi za kratkoročnim kreditima za likvidnost. Odmah u studenom središnja im je banka posudila 101,8 milijuna kuna, a već idući mjesec 126,8 milijuna kuna. Kratkoročni krediti za likvidnost HNB-a smatraju se posljednjim utočištem za rješavanje problema s likvidnošću jer je cijena tog novca za banke astronomska: kamatna stopa iznosi 6,75 posto za posudbu do tri mjeseca, odnosno 7,25 posto za dulje rokove. Dovoljno govori da prije studnog 2011. banke nisu tražile takvu injekciju likvidnosti više od devet i pol godina, odnosno od ožujka 2002. I u prva tri mjeseca 2012. male su se nastavile oslanjati na HNB, mjesečno prosječno po 50-ak milijuna kuna, no potom su, čini se, pronašle jeftiniji novac. O poljuljanom povjerenju predsjednica Uprave Tržišta novca Radmila Nižetić kaže: “Krajem 2011. situacija je bila napeta među sudionicima, no sada je situacija mirnija. Svaka banka ima svoju poslovnu politiku i sama određuje svoje limite izloženosti prema drugim bankama. Danas su limiti malo bolji.” Zbog turističke sezone i velike potrošnje gotovine, kaže Nižetić, prilično se aktivno trguje. “Situacija je jedno 30 do 40 posto bolja, no osjećaju se prošlogodišnji repovi. Mi možemo dobiti prekonoćne pozajmice ili dug na nekoliko dana, ali na srednji ili dulji rok ne dolazi u obzir”, kaže jedan bankar iz manje banke. Ivo Markotić, predsjednik Uprave nedavno dokapitalizirane Centar banke, koja s aktivom od 1,6 milijardi drži 19. poziciju na tržištu, ne vidi velikih promjena.

“Nismo primijetili bitne promjene u odnosu aktivnih sudionika prema malim bankama, odnosno velike banke i dalje nemaju limite za male”, kaže Markotić, koji se za likvidnost oslanja na depozitnu bazu građana i tvrtki. Bankari kažu da se može primijetiti svojevrstan “nervozan oprez”. “Na novčanom tržištu može se osjetiti pojačan oprez prema manjima, međutim situaciju ne treba generalizirati jer se bilateralni limiti utvrđuju individualnom procjenom rizika suprotne strane i bankarske grupe iza pojedine banke”, ističe čelnik Banco Popolare Croatia Goran Gazivoda. Slično razmišlja i Stanko Kežman iz Vaba banke, koji ističe da se podijeljenost bankarskog tržišta na nekoliko velikih i puno malih reflektira i na kretanja na novčanom tržištu. “Ako vučemo paralele s krajem prošle godine, mogu konstatirati da je promet na novčanom tržištu stabilniji”, kaže Kežman, čija se banka također oslanja na depozite, a ne na HNB. Što o problemu manjka povjerenja, temeljne pretpostavke financijskog sustava, misle u Udruzi banaka, čije su i male i veće banke članice, nismo uspjeli doznati jer, kako su nam poručili, “tematika vezana uz tržište novca nije u fokusu njihova djelovanja”.




Autor: Ana Blašković
28. kolovoz 2012. u 11:55
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close