Čelnik američkih Federalnih rezervi Ben Bernanke pogriješio je s procjenom monetarne situacije u SAD. No nije jedini jer kako pokazuje situacija, u krivu su bili i glavni čovjek državne riznice Henry Paulson, ali i izvršni direktor Merrrill Lyncha Stanley O’Neal. U posljednjem u nizu održanih low-profile sastanaka središnje banke o učincima duboke krize u subprime segmentu američkog tržišta hipotekarnih zajmova, što se neumoljivo prelijeva različitim segmentima gospodarstva, Bernanke je izrazio svoje protivljenje takvom mišljenju.

Recesija izgledna
Umjesto priželjkivane najave o skorom smanjenju kamatnih stopa investitorima je servirao ‘idiličnu’ tezu o postupnom gospodarskom oporavku, praćenu već uobičajenim upozorenjima o inflacijskim pritiscima zbog kojih će FED i dalje biti na oprezu. Drugim riječima, od skorog snižavanja kamatnjaka neće biti ništa. No ako se činilo da su samouvjerenost i hladnokrvnost zarazni sada dolazimo do sveopće epidemije velikih previranja i panike koja je nastala među ulagačima, ali i velikim svjetskim bankama. Trenutno zatišje dva bilijuna dolara nekretninskog tržišta nepoduprtog vladinim agencijama je, smatraju analitičari, samo početak big banga. Pate prije svega ostale vrste hipoteka, a preko njih i kompanije i banke koje stvaraju nova dugovanja preko svojih kreditnih vjerovnika. Najveće su se pukotine Bernankeova ‘rješenja’ mogle ovih dana osjetiti u Europi i Aziji gdje su središnje banke usred velikih potraživanja financijskim kompanijama ponudile gotovinsku pomoć. Situacija je išla tako daleko da je čak i kompanija mobilnih telefona MetroPCS Communications Inc. objavila kako sve više njenih klijenata gubi prava na daljnje produženje ugovora poradi neplaćenih kredita. Upućeni, poput Williama Forda, bivšeg predsjednika Federalnih rezervi banke u Atlanti, te Paula Kasriela, glavnog ekonomista u chicaškom Northern Trust Corp. smatraju kako su šanse za recesiju sve veće te kako je padom na nekretninskom sektoru pao i sektor zapošljavanja i cjelokupne gospodarske aktivnosti. Središnje banke Europske unije, SAD-a, Japana, Australije, Švicarske, Kanade i Singapura prošli su tjedan ubacile 300 milijardi dolara u bankarski sustav kako bi pomogla da se riješi nelikvidnost nastala upravo zbog briga oko ulaganja u američke nekretnine. Taj je potez došao nakon što je najveća francuska banka BNP Paribas bila prisiljena zamrznuti svoja tri velika fonda i to nakon što, zbog nedostatka kupaca, nije uspjela izračunati ukupnu vrijednost sredstava u fondovima. Nariman Behravesh, glavni ekonomist u Global Insight Inc., izjavio je kako se ova kriza sve više širi na sve banke od velikih do onih najmanjih. “Velik broj internacionalnih banaka, pogotovo onih koje posluju na europskom tržištu, mnogo je uložio u kolateralizirane obveznice američkog nekretninskog tržišta što im se sada vraća velikim dugovanjima”, izjavio je Behravesh.

Najgore tek slijedi?
Neko se vrijeme možda čak moglo misliti da su Bernanke, Paulson i O’Neal bili u pravu postavivši temelje za kratkoročnu ofenzivu vještom kombinacijom opreza i optimizma. Nakratko se bilo probudilo tržište hipotekarnih zajmova u SAD otkrivši podatak o prošlotjednom rastu broja narudžbi od čak 8,1 posto (najviše od siječnja), što je dio analitičara navelo na zaključak kako je najgore iza nas. Upućeni pak tvrde kako se kraj niti izbliza ne nazire.

Osim banaka, pogođeni telekomunikacijski, željeznički i prehrambeni sektor

Osim 12 najvećih američkih banaka čije su dionice zbog nekretninske krize padale u prosjeku od 17 posto te telekomunikacijskih kompanija, pate i ostali sektori. Burlington Northern Santa Fe Corp., drugi po redu najveći operator željeznica objavio je pad pošiljki građevinskog materijala u drugom kvartalu, dok je 4,3-postotni pad prodaje zabilježio i prehrambeni lanac trgovina iz Indianapolisa Steak’n’Shake Co koji to objašnjava povišenim cijenama benzina te hipotekarnih kamatnih stopa. Svi nagovještaji ukazuju na početak recesije, a na Bernankeu je, smatraju analitičari, da što prije promijeni dosadašnju monetarnu politiku.