Novca u financijskom krvotoku ima, no on još ne nalazi put do klijenata kojima je potreban. Kreditna aktivnost banaka prema realnom sektoru i dalje se ne oporavlja, štoviše u prava dva mjeseca 2012. plasmani banaka su smanjeni, pokazuju brojke iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke (HNB).U siječnju i veljači banke su privatnom sektoru plasirale 0,2 posto manje kredita nego krajem godine (isključi li se utjecaj tečaja), a na godišnjoj razini nastavljen je trend njihova umjerenog rasta. U usporedbi s veljačom prošle godine plasmani su porasli 5,7 posto (3,4 posto ako se iz računice izbaci tečaj kune).

Kraj pada kamata tvrtkama
Unatoč stagnaciji kreditiranja banke su povećale zaradu na kamatama. Tako je razlika između kamatnih stopa koje naplaćuju na kredite i cijene koju klijentima plaćaju na depozite blago porasla te u veljači dosegnula 6,52-postotna boda, i to zbog promjena u cijeni kunskih kredita i depozita, a odnos cijene deviznih depozita i kredita nije se mijenjao. HNB primjećuje da je cijena kredita početkom godine uglavnom bila stabilna zahvaljujući dobroj likvidnosti sustava. Istodobno je cijena depozita mjerena pasivnim kamatama zabilježila rast ponajviše zbog odluke banaka da izdašnije plaćaju kunske depozite tvrtkama što je nastavak trendova s kraja prošle godine. Kraj prošle godine ujedno je zaustavio usklađeni pad cijene dugoročnih i kratkoročnih kredita tvrtkama. Kamatne stope na dugoročne kredite tvrtkama s valutnom klauzulom početkom ove godine porasle su sa 6,37 posto na 6,54 posto u veljači što su u HNB-u ocijenili “uobičajenom kolebljivošću”. S druge strane kamate na kratkoročne kredite tvrtkama nevezane uz drugu valutu porasle su u tri mjeseca 0,8-postotnih bodova na prosječno 8,18 posto, što je u potpunosti poništilo njihovo smanjenje iz 2011.

Bez promjena za građane
Građani pak plaćaju u prosjeku jednaku cijenu kredita. Kamate na dugoročne kredite stanovništvu s valutnom klauzulom blago su porasle sa 7,53 posto na 7,64 posto, čime su se zadržale na relativno niskim razinama zahvaljujući relativno povoljnim uvjetima stambenog financiranja. Jedina kategorija kredita stanovništvu kod koje su se kamate snažnije mijenjale su oni najmanje uobičajeni – hipotekarni. Cijena kredita po kreditnim karticama i prekoračenja po tekućim računima (takozvanim minusima) ostale su “iznimno” stabilne još od srpnja prošle godine kada su naglo pale nakon što je HNB smanjio eskontnu kamatnu stopu zbog čega je pala i najviša zakonska kamata. Kratkoročna štednja tvrtki na rok od jedan i tri mjeseca nastavila je blagi rast s kraja prošle godine dosegnuvši rekordnu vrijednost u posljednje dvije godine od 4,48 posto za kunske te 3,69 posto za devizne. Cijena štednje građana nije se mijenjala, zaključuje se u Biltenu.