Udio loših kredita u trećem je tromjesečju opet porastao. Na kraju rujna dosegnuo je 14,05 posto, kvartal prije bila je riječ o 13,31 posto, a na početku godine nenaplativo je bilo 12,4 posto zajmova. Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) otkrivaju da na kraju rujna banke nisu mogle naplatiti čak 40,36 milijardi kuna od ukupno plasiranih 287,21 milijardu kuna kredita. Analitičari s kojima smo razgovarali nisu previše iznenađeni nastavkom nezavidnog trenda, očekivali su ovakav razvoj događaja.

'Kod susjeda je i gore'
"To nije neočekivano s obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju i rast nezaposlenosti. Rast takozvanih loših kredita ne odudara od trendova u regiji, štoviše udio takvih kredita u Srbiji i Sloveniji znatno je veći nego u Hrvatskoj", objašnjava glavni ekonomist Hypo-Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. "Očekivano je došlo do nastavka nepovoljnih trendova kada govorimo o kvaliteti plasmana, a dominantno pod utjecajem nepovoljnoga makroekonomskog okruženja, prije svega nastavka recesijskih trendova i nepovoljnih trendova na tržištu rada", objašnjava Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Ističe kako negativni trendovi ostaju naglašeni u oba glavna segmenta – stanovništva i poduzeća, pri čemu razina nenaplativih potraživanja ostaje znatno viša u segmentu poduzeća, a segment stanovništva bilježi stabilnija kretanja.

Njegov kolega iz SG – Splitske banke Zdeslav Šantić komentira da su neki smatrali da će se udio loših kredita ove godine smanjiti, no to na kraju očito neće bilo tako. "Velik dio poduzeća oslonjen je na domaće tržište, na kojemu je pala potražnja. Dio se oslonio na javni sektor, no zbog fiskalne konsolidacije više ne posluju kao prije. Velik dio kreditnih plasmana odlazio je u i građevinski sektor", kaže Šantić. Loši kredita poduzeća na kraju rujna iznosili su gotovo 28 milijardi kuna, što je dvije trećine svih nenaplativih kredita, a naspram prethodnog tromjesečja povećani su za 1,2 milijarde kuna, pokazuju brojke HNB-a. "Za razliku od poduzeća, rast loših kredita stanovništva prošle je godine bila posljedica jačanja švicarskog franka. Ove godine posljedica je to restrukturiranja gospodarstva, pada plaća i rasta cijena", objašnjava Šantić. Naime, loši krediti stanovništva iznosili su 11,75 milijardi kuna, 400 mil. kuna više nego u prethodnom kvartalu.

Banke to mogu podnijeti?
"Teško je dati procjenu koja razina nenaplativih kredita je zabrinjavajuća. Pogledaju li se razine s početka desetljeća, one su bile znatno više nego danas. Jako je teško predvidjeti koja je to granica", kaže Stojić. Šantić napominje kako su naše banke jako dobro kapitalizirane i dovoljno snažne da podnesu ovakva kretanja, što je uostalom pokazao i posljednji stres-test HNB-a.