Podaci koje je u četvrtak objavila Hrvatska narodna banka (HNB) otkrivaju da su domaće banke lani poslovale uspješnije nego ikad prije. Iako im je u konačnici neto dobit bila niža nego 2008. i 2007. godine, tridesetak hrvatskih banaka je u svojem najosnovnijem poslovanju imalo vrlo dobru godinu. Neto kamatni prihodi i neto prihodi od naknada i provizija dosegnuli su rekordne razine. Neto kamatni prihod nastaje kao razlika ukupnih kamatnih prihoda i ukupnih kamatnih rashoda neke banke. Konkretnije, to je zarada koja ostaje banci kad se kamate koje naplati po kreditima od klijenata umanje za kamate koje banka isplati na depozite. Taj je iznos lani dosegnuo tek nešto manje od 11 milijardi kuna, što je za milijardu kuna više čak i od dosad najuspješnije 2008. godine. Ukupni kamatni prihodi banaka, dakle novac naplaćen po kreditima, bili su prošle godine niži nego u 2009., i to za sedam posto, te su iznosili 21,2 milijarde kuna. Glavni razlozi za to leže u lošoj naplati kredita kao i snižavanju kamatnih stopa.

Izdašne naknade
No banke su bile puno spremnije snižavati kamatne stope na depozite pa su im ti troškovi pali po trostruko većoj stopi od prihoda, odnosno za čak 23 posto. Rezultat je bio rast neto kamatnih prihoda, i to na već spomenutih, rekordnih, 11 milijardi kuna. Osim odobravanja kredita, u red osnovnog poslovanja banke spadaju i prihodi koje ona ostvari raznim naknadama i provizijama. Neto prihodi od naknada i provizija također su dosegnuli najvišu razinu u povijesti i skočili su na 3,2 milijarde kuna. Razlog takvom rastu leži u povećanju prihoda koje su banke ostvarile od provizija i naknada, na 4,4 milijarde kuna, kao i u padu rashoda koje su banke imale u istoj kategoriji na 1,2 milijarde kuna. Jednostavnije, hrvatske banke su bile uspješnije u naplati raznih provizija i naknada od svojih klijenata, a jednako tako su bile uspješne u snižavanju troškova koje imaju kad one moraju plaćati provizije i naknade. Kamen spoticanja za domaće banke prošle su godine bili troškovi koji nastaju prilikom otpisa nenaplativih i loših kredita i prilikom rezerviranja za moguće gubitke. Oni su lani, kao i 2009., bili višestruko veći nego 2007. ili 2008. zbog čega je, u konačnici, neto dobit tih godina bila viša nego u 2010.

Teška vremena
Podaci HNB-a pokazuju da su hrvatske banke vrlo uspješne u svojem osnovnom poslovanju i da, unatoč teškoj situaciji na tržištu, i dalje uspijevaju zadržati dobru naplatu kredita, kao i naknada i provizija. No već u nekoliko navrata iz različitih se izvora može čuti da udio loših i nenaplativih kredita u bankama nastavlja rasti zbog čega bi ova godina mogla biti čak i teža za domaće banke nego prošla. Izostanak bilo kakvih naznaka oporavka u Hrvatskoj je vrlo loša vijest za bankare kojima prijeti suočavanje sa sve većim brojem klijenata koji nisu u mogućnosti vraćati dugove. Čak i kad bi se oporavak pokrenuo ove godine, što očekuje najveći dio domaćih stručnjaka i ekonomista, pozitivne posljedice takvog trenda još se neko vrijeme neće vidjeti u rezultatima banaka.