U jeku pregovora Vlade i sindikata o rezanju prava u javnim službama kojima Vlada želi uštedjeti godišnje dvije milijarde kuna, oglasila se Hrvatska udruga banka (HUB) poslavši nedvosmislenu poruku da treba više štedjeti. “Iako je fiskalni smjer dobar, korak bi mogao biti prekratak. U uvjetima u kojima je realno očekivati nepovoljno, ili barem nedovoljno poticajno međunarodno okruženje, potrebna fiskalna prilagodba trebala bi biti veća od zacrtane”, smatra direktor Udruge banaka Zoran Bohaček. Pritom HUB na umu ima Vladine fiskalne smjernice koje će određivati okvir državne potrošnje do 2014. godine kada se kao posljedica primjene Zakona o fisklanoj odgovornosti očekuje približavanje primarnoga fiskalnog deficita nuli.

Opasna zona
“Ne bude li fiskalna prilagodba veća od zacrtane, hrvatski će javni dug nastaviti nekontrolirano rasti što bi Hrvatsku na kraju mandata ove Vlade moglo uvesti u opasnu fiskalnu zonu”, upozorio je Bohaček. Kao i prije nekoliko mjeseci kada je bio top-tema, i danas puno ovisi o kreditnom rejtingu. Ustraje li se na dosljednoj provedbi Zakona o fiskalnoj odgovornosti, za što u Udruzi banaka smatraju da “još postoje objektivne šanse”, kreditni rejting bio bi očuvan. Kada se to dogodi, realno je postupno smanjenje troškova (re)financiranja što bi se moglo dogoditi u politički iznimno povoljnom trenutku nakon ulaska u punopravno članstvo u europskom klubu. Ipak, rizik da planirane uštede ne budu ostvarene moguć je u slučaju dodatnog pogoršanja gospodarske situacije te ako Vlada odstupi od planiranih rezova u ključnim proračunskim stavkama koje se odnose na rashode za zaposlene i transfere proračuna. Ti rashodi rasli su čak i ove godine zbog automatskih mehanizama u ugovorima. Drugim riječima, propadnu li pregovori Vlade i sindikata pa zacrtane uštede ostanu samo želje na papiru, fiskalna situacija mogla bi se pogoršati do te mjere da se ponovno aktualizira pitanje snižavanja državnog rejtinga.

Drukčija slika
Dakle, ne krene li država jače štedjeti slijedeći ograničenja iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti, Hrvatskoj prijeti nekontrolirani rast javnog duga koji bi mogao rezultirati krizom. Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je krajem 2011. dug opće države iznosio 45,2% BDP-a, a u 27 članica EU 82,5%. Uključe li se u taj deficit dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) kao i jamstva tvrtkama za koje jamče porezni obveznici (poput brodogradilišta) koji ne ulaze u izračun, javni dug raste na 62,5% BDP-a, što drastično mijenja postojeću sliku zdravlja javnih financija.