Ministar financija Marko Primorac predložio je uvođenje besplatnog tekućeg računa za građane, što je izazvalo burne reakcije u bankarskom sektoru. Prema nacrtu novog zakona, koji je trenutno u fazi javnog savjetovanja, građani bi imali pravo na besplatni račun uz mogućnost izbora korištenja internetskog ili mobilnog bankarstva bez dodatnih troškova.

Također, ovaj paket uključivao bi polaganje novca (osim kovanica), primanje uplata u eurima iz Hrvatske i inozemstva, korištenje debitne kartice, podizanje gotovine na bankomatima i šalterima, kao i pet besplatnih transakcija na bankomatima drugih banaka.

Ministar financija ističe kako je prijedlog u potpunosti u skladu sa zakonom i dio šire strategije zaštite građana. Ministarstvo financija na neki način upire prstom u Hrvatsku narodnu banku kao instituciju odgovornu za poslovanje banaka, a koja uzvraća da djeluje u skladu s ovlastima.

Pravno neutemeljeno
Hrvatska narodna banka potvrdila je informaciju o nedavnom susretu s bankarima, te kaže da ‘komunicira s bankama u cilju nužnih izmjena u dostavljenim metodologijama da bi se ispunile smjernice iz Okružnice koju je središnja banka poslala krajem lipnja 2024.’ U toj je okružnici HNB tražio od banaka da definiraju kriterije po kojima određuju naknade.

Najave uvođenja besplatnog tekućeg računa izazvale su pravo ogorčenje u bankarskim krugovima. Bankari s kojima smo razgovarali, a koji žele ostati anonimni, bez uvijanja poručuju kako će se protiv ovakvog zakona boriti svim pravnim sredstvima, uključujući i obraćanje Ustavnom sudu.

“Sigurno ćemo pokušati rušiti ustavnost ovakvog zakona za kojeg smo sigurni da je pravno neutemeljen. Nejasni su stvarni motivi ovakvog rješenja kojeg zapravo nigdje na zapadu Europe nismo vidjeli. Nešto slično je napravila Srbija prije nekih godinu i pol dana. Želimo li doista ići u smjeru u kojem ide Srbija”, upitao je uz osjetnu gorčinu u glasu jedan od vodećih hrvatskih bankara. Ako se neko slično rješenje već željelo uvoditi, to je trebalo učiniti prošle godine jer se tada zapravo dogodilo povećanje naknada mnogih domaćih banaka, nastavlja naš sugovornik. Prije toga, naknade u banci koju vodi nisu podizane od 2019. godine.

“Razumijem i borbu vlade s inflacijom, jasno mi je kakva se poruka javnosti želi poslati. No, ova je tema kreirana na umjetan način. Uštede na smanjenju kamatnih stopa su višestruko veće nego što je promjena naknada. O tome govore i podaci iz istraživanja EY i usporedbu s državama članicama Europske unije, i među jeftinijim smo zemljama eurozone”, nastavlja naš sugovornik.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Spomenuta analiza koju je proveo EY Hrvatska, a koja se tiče trenutnog stanja i razine najuobičajenijih naknada banaka u deset zemalja Europske unije, među kojima je i Hrvatska, donosi uvid u visinu iznosa naknada za najreprezentativnije usluge banaka. Analizirane su banke koje zajedno čine više od 50 posto tržišnog udjela po iznosu aktive u svakoj od država uključenih u analizu. Uz Hrvatsku analizom su obuhvaćene banke koje posluju u Austriji, Belgiji, Češkoj, Irskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Sloveniji.

Analizirajući javno dostupne podatke na internetskim stranicama banaka istraživanje je pokazalo kako je prosječan iznos naknade za vođenje računa, u koju je uključena i naknadu za mobilno bankarstvo, u Hrvatskoj među najjeftinijima i iznosi 2,97 eura. Naknada za istu uslugu primjerice u Austriji iznosi 4,49 eura, dok je u Mađarskoj 3,07 eura te u Sloveniji 3,31 eura. Među analiziranim zemljama za navedenu uslugu najmanji iznos plaćaju korisnici u Češkoj i to 0,85 eura, stoji u priopćenju.

Ništa manje žuči na prijedlog zakona koji je u javnoj raspravi nije prosuo niti naš drugi sugovornik iz bankarskih krugova. Ovakav državni intervencionizam je opasan i može ostaviti teške posljedice na male banke, dok će velike koje se zapravo cilja, ostati neokrznute. Jasno je da bi posljedice ovakvog zakona najviše osjetile manje domaće banke.

“Ovakvim bi se rješenjem značajno utjecalo na budućnost poslovnih modela, posebno malih banaka. Velike će banke preživjeti, ali za male banke to bi predstavljalo ozbiljan udarac”, navodi drugi naš sugovornik iz bankarskih krugova. Podsjeća i na staru ekonomsku mudrost prema kojoj je ‘najopasnije’ ono što je naoko besplatno. Takvo što može izazvati pravu spiralu neželjenih ekonomskih posljedica.

“Ako uvedeš set besplatnih bankarskih servisa, onda će trpjeti klijenti i građani. Primjerice, mreža bankomata mogla bi se drastično smanjiti jer će dobrim dijelom postati neisplativi”, kaže naš sugovornik.

Ranije spomenuta analiza koju je proveo EY utvrdila je kako je u Hrvatskoj moguće otvoriti tekući račun bez ugovaranja dodatnih usluga, a prosječna naknada iznosi dva eura, dok to nije moguće u nekim državama Europske unije. U Njemačkoj svaki račun i pripadajuća naknada za vođenje računa automatski uključuju i druge usluge, poput mobilnog bankarstva ili platnih naloga, čime se zapravo ponašaju kao paket usluga.

S obzirom na visoku konkurenciju na njemačkom tržištu, koja obuhvaća ne samo banke već i fintech kompanije, platni nalozi u eurima najčešće se ne naplaćuju, a trošak istih je uključen u naknadu za vođenje računa, koja u prosjeku iznosi 6,02 eura. U usporedbi, prosječan iznos najnižeg paketa u Hrvatskoj iznosi 5,89 eura, a uključuje vođenje računa, mobilno ili internetsko bankarstvo, platne naloge u ograničenom ili neograničenom broju i ostale usluge definirane paketom.

Birati najpovoljnije
“Analizom tarifa naknada banaka u različitim zemljama i usporedbom s naknadama hrvatskih banaka, možemo zaključiti da sve banke naplaćuju naknade za svoje usluge. Uočeno je da su određene naknade u promatranim zemljama članicama EU skuplje nego u Hrvatskoj. Međutim, postoje i zemlje u kojima su određene naknade povoljnije, dok su istovremenu u tim istim zemljama druge naknade značajno skuplje. Na temelju rezultata analize, klijentima se savjetuje da pažljivo usporede naknade različitih banaka, a svakako fokusirajući se na naknade za usluge koje oni sami najčešće koriste”, zaključuje Maja Šuber iz EY-a.

Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su banke u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarile dobit od 1,2 milijarde eura, dok su od naknada kućanstvima uprihodile više od 246 milijuna eura. Naknade trenutno čine 19 posto prihoda banaka u Hrvatskoj, dok je taj prosjek u Europskoj uniji 30 posto.