U Hrvatskoj narodnoj banci punom parom radi se na novom zakonskom okviru unutar kojeg će poslovati banke, a u lipnju će se znati koliko će novi propisi zahtijevati od vlasnika da posegnu za svježim kapitalom. Kako smo već pisali, zbog promjena europskih direktiva u sklopu Basela III, domaći zakon o kreditnim institucijama kreće u sveobuhvatne izmjene što de facto znači potpuno novi Zakon o kreditnim institucijama koji se piše u suradnji s Ministarstvom financija i Hanfom. Upravo zbog posljedica financijske krize Basel III znatno je postrožio zahtjeve za kapitalom i likvidnošću koje će za europske banke stupiti na snagu početkom 2013., a one domaće imat će vremena za prilagodbu do ulaska Hrvatske u EU, dakle vjerojatno do srpnja 2013.

Jačanje kapitala
“Nova regulativa prvenstveno ide na jačanje kapitala i u odnosu na ono što danas imamo u Hrvatskoj ne očekujemo značajne zahtjeve za kapitalom kod domaćih banaka”, rekao je viceguverner Hrvatske narodne banke Davor Holjevac predstavljajući nove propise. Ipak, detalji koliko će pojedinim bankama i sustavu u cjelini doista trebati znat će se nakon što bude napravljena studija kvantitativnih učinaka, odnosno anketa na koju banke upravo ovih dana dostavljaju zadnje odgovore. Prema novim pravilima ključ jamstvenog kapitala činit će osnovni kapital, odnosno redovni i dodatni. Dopunski kapital, dosad inače vrlo popularno sredstvo ‘krpanja’ adekvatnosti kapitala, osobito kod manjih domaćih banaka, ubuduće će biti tek zaštita u slučaju stečaja ili likvidacije banke, a radi se o podređenim i hibridnim instrumentima te kumulativnim povlaštenim dionicama. Adekvatnost kapitala ubuduće će biti kategorija koju će činiti stopa adekvatnosti (SA) jamstvenog kapitala od minimalno 8 posto, SA osnovnog kapitala od najmanje 6 posto te SA redovnog osnovnog kapitala koja neće smjeti pasti ispod 4,5 posto.Novina je i uvođenje zaštitnih slojeva kapitala od 2,5 posto te 0 do 2,5 posto protucikličkog kapitala po sloju sistemskog kapitala koji regulator može diskrecijski propisati. Osim kapitala, banke čekaju i novi pravila za obračun likvidnosti za koji je Holjevac rekao da ne očekuje probleme u kraćem roku, no snažnije prilagodbe banke bi mogle imati kod dugoročne likvidnosti. No to je problem za koji je ostavljen period prilagodbe do 2018. godine.

HNB-u ‘vežu ruke’
Sve u svemu, nova regulativa u većoj mjeri suzit će manevarski prostor HNB-a i brojnih nacionalnih diskrecija, a poneke promjene propisa opet će se morati provoditi samo u suradnji s Europskom komisijom i EBA-om, Europskim tijelom za banke. Iskustva iz krize, posebno hazerdersko ponašanje motivirano visokim bonusima, također će biti pretočeno u novu regulativu. Stabilnost financijskog sustava Europa želi osigurati strožim zahtjevima za članove uprava i nadzornih odbora te visoko rangiranih zaposlenika banke. Njihove bi se plaće i bonusi ubuduće trebali vezati za uspješnost poslovnih rezultata što bi ih trebalo potaknuti na veći oprez pri ulasku u rizične plasmane.

Opreznije s bonusima
Bonusi tako više neće biti jednokratna naknada na kraju godine već će se znatan dio bonusa, i to minimalno 40 posto, odgoditi za neki budući period. Menadžment banke također će se potaknuti se na veći oprez upravo motivacijom da se najmanje 50 posto bonusa isplaćuje u dionicama banke, što bi trebalo direktno vezati vrijednost banke s motiviranim menadžmentom. U slučaju lošeg poslovanja, zakonski se režu nagrade vodstvu banke.