Atlantic Grupa razmatra izdanje novih obveznica, izvijestili su jučer iz kompanije u većinskom vlasništvu Emila Tedeschija, ujedno i njezina predsjednika Uprave. Predviđena ročnost je pet godina, a ciljani iznos čak do 80 milijuna eura.

U vodstvu Atlantica navode i mogućnost zamjene postojećih (također petogodišnjih) obveznica za nove. Izdanje se, kažu, planira provesti do 30. lipnja, a najkasnije do 31. prosinca ove godine. S obzirom na te najave, očito se preispituje nešto raniji iskup odnosno opoziv postojeće petogodišnje obveznice izdane krajem 2020.

Pripreme za carinski rat?
No, treba primijetiti da je ciljani iznos planiranog novog izdanja dvostruko veći od potreba refinanciranja s osnove dospijevajućeg obvezničkog duga. Izdanje s kraja 2020. realizirano je, naime, u iznosu od 300 milijuna kuna ili nešto manje od 40 milijuna eura, i to uz kuponsku kamatu od 0,875 posto.

Zbog čega se nova operacija zaduživanja planira u dvostruko većem iznosu, u kompaniji još ne otkrivaju. Kako zasad nema naznaka da se Atlantic sprema za neke investicije ili akvizicije, u financijskim krugovima reći će kako predviđeni iznos novih obveznica može značiti da tom transakcijom vodstvo kompanije namjerava refinancirati i neka kreditna zaduženja.

S tim u vezi neki komentiraju i da plan zaduženja uz fiksnu kamatnu stopu odražava i procjene o daljnjem kretanju kamatnih stopa. U najkraćem, među financijašima se sve više računa da bi ciklus spuštanja referentnih kamata mogao trajati kraće nego što se donedavno predviđalo, a što se danas nerijetko povezuje i s inflatornim pritiscima koje bi mogle proizaći iz “carinskog rata” i priče o carinama koje je nametnula nova američka administracija.

Kako bilo, uz relativno povoljnu razinu tržišnih prinosa na hrvatski državni dug (a na petogodišnji su trenutno na oko 2,7 posto), i s određenom premijom za korporativne papire računice (fiksnih) kamatnih troškova za kvalitetne kompanija očito su vrijedne razmatranja.

Vrijeme, iznos i prinos novih Atlanticovih obveznica odredit će se u konačnim uvjetima, s tim da je planirana operacija, kako kažu u njegovoj Upravi, “podložna prihvatljivim tržišnim uvjetima, ovisno o stanju na tržištu kapitala, nepostojanju bitnih negativnih promjena u poslovanju, rezultatima ili poslovnim izgledima društva te uz uvjet ishođenja svih regulatornih odobrenja u skladu s primjenjivim propisima”.

U svakom slučaju, iz vodstva kompanije poručuju da će konkretnije informacije o novim obveznicama i njihovim uvjetima objaviti na vrijeme. Za njihovu pripremu, doduše, već su angažirani novi-stari savjetnici. Uz vodeću petorku hrvatskih banaka u svojstvu agenata i pokrovitelja izdanja, tu je i odvjetničko društvo Šavorić & Partneri u ulozi pravnog savjetnika.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Inače, Atlantic grupa jedna je od ne baš brojnih kompanija u Hrvatskoj koje su se u potrebama financiranja uvelike oslanjale na tržište kapitala. Još u vrijeme kad je poslovala kao društvo s ograničenom odgovornošću izdala je komercijalne zapise, a bila je i prvi d.o.o. s korporativnim obveznicama na Zagrebačkoj burzi. Nakon prvih obveznica 2006. realizirala ih je još tri, a planirane će biti pete. Kompanija je svoje dionice na Zagrebačku burzu izlistala krajem 2007, nakon inicijalne javne ponude (IPO).

Rast profitabilnosti
Za idući tjedan najavljena je prezentacija nerevidiranih financijskih rezultata za 2024. U prva tri kvartala, pak, Atlantic grupa je prihodima od prodaje dosegnula gotovo 800 milijuna eura ili 10 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Operativna dobit EBITDA povećana je za trećinu, na 97,3 milijuna eura, a neto dobit za 22 posto, na 44,7 milijuna.

Tedeschi je te rezultate opisao kao odlične, ističući posebice rast profitabilnosti. Doduše, najavio je i da se najveći negativan utjecaj poskupljenja ključnih sirovina očekuje u zadnjem kvartalu, a za daljnji razvoj istaknuo je “fokus na jačanje konkurentnosti, inovacije te profitabilan rast i održivi razvoj”.