Američke banke, posebno one najveće poput Bank of America i Citigroupa, mogle bi dobiti dodatne svote novca od države kako bi se lakše othrvale financijskog krizi i recesiji. Kako sada stvari svoje, banke će taj novac i dobiti, i to vrlo brzo, tvrde izvori bliski američkom Kongresu. Podršku novom, najvjerojatnije vrlo izdašnom, programu spašavanja financijskog sektora američki bankari dobit će i od novoga predsjednika Baracka Obame.

Obamino lobiranje
Naime, Obama samo nekoliko dana prije svoje inauguracije već uvelike lobira u američkom Kongresu za realizaciju 350 milijardi pomoći što je druga tranša već otprije odobrene pomoći. Obami su se u pritisku na Kongres pridružili i kongresnici Demokratske stranke, ali i prvi čovjek Feda Ben Bernanke. Naime, Bernanke je u utorak javno izjavio kako odobrena pomoć financijskom sektoru u iznosu od 700 milijardi dolara najvjerojatnije neće biti dovoljna i da će trebati ubrizgati dodatnih nekoliko stotina milijardi dolara.

Bernankeov strah
Bernanke je tijekom predavanja na poznatoj London School of Economics rekao kako će “biti neophodne dodatne kapitalne injekcije i garancije da bi se osigurala stabilnost i normalizacija kreditnog tržišta. Naš ekonomski sustav kritično je ovisan o slobodnom protoku kredita”. Ipak, najmoćniji svjetski financijaš tijekom svog predavanja pokazao je kako je svjestan činjenice da javnost neće objeručke prihvatiti novi program pomoći bankama, dodavši da je “javnost razumljivo uznemirena, ali da je nova pomoć neizbježna”. Bernankeovo mišljenje o potrebi nove financijske injekcije potvrđuje sadašnja situacija s dvije najveće američke banke, Citigroupom i Bank of America. Unatoč tome što je Citi već primio 45 milijardi dolara od ministarstva financija, to nije spriječilo nagađanja o njegovu mogućem raspadu kako bi smanjio troškove poslovanja. Poslovanju Citibanka ne pomaže ni cjelokupna ekonomska situacija koja je još daleko od značajnijeg oporavka. Najveća američka banka, Bank of America (BoA), primila je 25 milijardi dolara, a dodatne milijarde trebaju joj kako bi “probavila” spajanje s Merrill Lynchom čija je imovina opterećena lošim kreditima koji su i glavni krivci financijske krize. Međutim, službene potvrde nagađanja o ubrizgavanju dodatnog iznosa poreznih obveznika još nema jer su Citigroup, BoA i glasnogovornik ministarstva financija odbili komentirati ih. Iako je do sada odobrena pomoć uspjela spriječiti potpuni kolaps financijskog sustava, analitičari smatraju da su problemi financijskog sektora i dalje prisutni, no manje vidljivi. Američke banke ukupno su primile 200 milijardi dolara u svježem kapitalu od jesenas, a stotine milijardi dodatno su posudile od Feda. Međutim, ekonomska recesija poništit će pozitivne efekte programa pomoći. Banke poput već spomenutog Citigroupa i BoA-e, zatim Wells Farga i JP Morgan Chasea očekuju dodatne milijunske gubitke ove godine zbog nemogućnosti klijenata da otplaćuju svoje stambene i autokredite te kreditne kartice. Gubitke će uzrokovati i neuredna otplata kredita malih poduzetnika i ulagača u nekretnine. Obamin financijski i ekonomski tim već neko vrijeme zagovara i veće korištenje originalnog Programa pomoći nestabilnoj imovini (TARP), odnosno otkupa financijskih derivata izvedenih iz loših hipotekarnih kredita.