Izdanja euroobveznica država u razvoju ove bi godine mogla dosegnuti najvišu razinu u posljednjih 10 godina zahvaljujući programu kvantitativnog monetarnog popuštanja Europske središnje banke (ECB), jer izdavatelji izvan eurozone žele iskoristiti prednosti pada prinosa u toj monetarnoj uniji, kažu analitičari.

Očekuje se da će iznos obveznica u izdanju država u razvoju ove godine porasti na 35 milijardi eura, zbog ECB-ova najavljena programa kupnji obveznica vrijednog 1.100 milijardi eura, uslijed čega su prinosi u zoni primjene jedinstvene europske valute već pali, i to i prije nego je ECB otkupio ijednu obveznicu.

Vrijednost izdanja obveznica država u razvoju lani su dosegnula oko 21 milijardu eura, što je približno 27 posto tržišta državnih dugova, čija je ukupna vrijednost lani dosegnula oko 100 milijardi američkih dolara, pokazuju procjene analitičara u banci Societe Generale.

"Očekujem da će vrijednost toga tržišta ostati više-manje na razini prošlogodišnjih izdanja državnih obveznica u iznosu oko 100 milijardi dolara. No, udio izdanja državnih obveznica iskazanih u eurima trebao bi porasti na 40 posto, što znači da će udio onih iskazanih u dolarima biti manji", kazao je Regis Chatellier iz Societe Generala.

Ako iznos obveznica iskazanih u eurima, u izdanju država u razvoju, dosegne 35 milijardi eura, koliko prognozira Chatellier, bio bi to najveći iznos prikupljen u jedinstvenoj europskoj valuti u proteklom desetljeću, sudeći prema podacima Thomson Reutersa.

Do prošle godine izdanja obveznica država u razvoju, iskazanih u eurima, nisu uspjela premašiti iznos od 20 milijardi eura, uz izuzetak 2010. godine kada su njima prikupljene 23 milijarde eura.

Izdavatelji obveznica država u razvoju unutar eurozone već vide promjene u vezi s tim, poput primjerice Latvije, čijim se obveznicama s rokom dospijeća 2024. godine trguje uz prinos od 0,7 posto, prema podacima Tradeweba, a što znači da su u odnosu na kraj 2014. manje za oko 100 baznih poena.

Države s velikim prostorom za nova izdanja obveznica vjerojatno će najviše profitirati od ECB-ova programa obveznica, mišljenja je Martin van Vliet, analitičar u banci ING.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

"Izdavatelji poput Slovačke… imat će veće koristi od toga programa u odnosu na države poput Belgije i Italije, s obzirom na njihov osjetno manji iznos postojećih obveznica, u rangu onih ročnosti od dvije do 30 godina, promatrano u odnosu na BDP", kazao je van Vliet.

Od izdavatelja novih državnih obveznica u eurima izvan Europe, koji se nadaju kapitalizirati na padu prinosa u eurozoni, Chatellier izdvaja Južnoafričku Republiku, Tursku, Brazil, Maroko i Indoneziju. "Sve te države bit će sklone izdanjima u eurima, i to s ciljem popunjavanja 'rupa' u financiranju, odnosno povećanja deviznih rezervi", kazao je Chatellier.

Hrvatska ponudila investitorima euroobveznice uz prinos od 3,57 posto

Hrvatska je u srijedu otvorila knjigu upisa za nove 10-godišnje euroobveznice, ponudivši ih investitorima po cijeni od 287,5 baznih bodova na mid-swap, što čini prinos od 3,57 posto.

Kao aranžeri ovog izdanja angažirane su četiri banke – Barclays, Erste Group, JPMorgan i UniCredit.

Hrvatski predstavnici razgovarali su s investitorima o novom izdanju u Londonu 2. ožujka, a u Njemačkoj 3. ožujka.

Ministar financija Boris Lalovac još je u prosincu lani najavio izlazak Hrvatske početkom ove godine na inozemno tržište obveznica. Tada je rekao kako se očekuje da će izdanje obveznica biti u vrijednosti od oko milijardu eura, a procijenio je i da bi cijena obveznice mogla biti ispod 3,5 posto. Kazao je i da bi refinanciranje postojećih dugova po kamati od pet-šest posto kamatom od 3,5 posto, kolika trenutno plaća hrvatska država, moglo trajati dvije, tri, četiri godine.

Hrvatska je zadnji put izašla na međunarodno tržište obveznica u svibnju 2014. godine. Tada je prikupila 1,25 milijardi eura izdanjem obveznice s rokom dospijeća 2022. godine i prinosom nešto višim od četiri posto.

Agencije Fitch i Standard & Poor's drže kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na BB, dok ga Moody's drži jedan stupanj više, na Ba1. Kod sve tri agencije rejting je u neinvesticijkom ili špekulativnom području.