Srbiju ove godine, nakon lanjske neuspješne prodaje Telekoma Srbije, čekaju dvije velike privatizacije. Riječ je o kompanijama vrijednim stotine milijuna eura, Poljoprivrednoj korporaciji Beograd (PKB) i farmaceutskoj tvrti Galenika.

Agencija za privatizaciju objavila je posljednjeg dana 2015. godine javni poziv za prodaju imovine Poljoprivredne korporacije Beograd (PKB), a početna cijena iznosi 51 posto procijenjene vrijednosti stalne imovine kompanije, što je oko 154 milijuna eura.

Kako je objavljeno na internet stranicama Agencije za privatizaciju, prodaja će se obaviti prikupljanjem ponuda s javnim nadmetanjem, a otvaranje ponuda je 2. ožujka 2016. godine. Rok za podnošenje prijava za sudjelovanje u nadmetanja za imovinu PKB-a je 29. veljače 2016. godine. Zainteresirani kupci dužni su uplatiti depozit od 34,5 milijuna eura.

Stalne subvencije za PKB

Siniša Mali, gradonačelnik Beograda, rekao je Tanjugu da Grad želi pronaći partnera, odnosno kompaniju koje se bavi jednakim poslom i koja će uložiti novac kako bi se PKB mogao učinkovitije baviti poljoprivredom.

“Moramo pronaći investitora, kako bi ljudima koji tamo rade osigurali radno mjesto. To je projekt koji je za nas vrlo važan, PKB ne stoji dobro, bez obzira šta pričaju sindikati, mi ga subvencioniramo i želimo partnera. Samo prošlog tjedna dobili su pozajmicu od oko 150 milijuna dinara. Stalno pokušavamo pokriti taj njihov nedostatak likvidnosti”, rekao je Mali, objašnjavajući da je PKB na popisu za privatizaciju koji je utvrdila vlada Srbije.

Međutim, ako se ne pronađe partner, nastat će veliki problem, jer zaštita od vjerovnika kompanije u restrukturiranju prestaje u svibnju ove godine.

Kako se navodi u pozivu Agencije za privatizaciju, pravo sudjelovanja u nadmetanju za kupnju PKB-a imaju domaće pravne osobe koja su registrirane za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i uzgoj muznih krava, a čiji je prihod od poljoprivredne djelatnosti najmanje 50 milijuna eura u posljednjoj poslovnoj godini.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Takode, na prodaju je ponuden dio stalne imovine i tzv. promenljiva imovina PKB-a. Prodaje se, izmedu ostalog, i 17.677 hektara zemljišta u općinama Palilula, Surčin i Zrenjanin, građevinski objekti koji se koriste u poslovne svrhe, udjeli PKB-a u pojedinim tvrtkama, EKO-LAB, PKB Agroekonomik Institut za znanstveno-istrazivački rad i transfer tehnologije u poljoprivredi, Poljoprivredno zrakoplovstvo PKB i Veterinarska postaja PKB.

Procijenjena vrijednost promjenljive imovine PKB-a na kraju 2014. godine iznosila je 39,6 milijuna eura, a stalne imovine 303,9 milijuna eura.

Loše odluke uprave

Gotovo istovremeno s prodajom PKB-a priprema se privatizacija Galenike. Prema riječima srpskog ministra gospodarstva Željka Sertića, u veljači će biti raspisan javni natječaj za strateškog partnera za Galeniku, a već se javilo nekoliko zainteresiranih kompanija.

“Strateški partner donio bi svježi kapital i znanje, povećao proizvodnju i iz dobiti bi počeo vraćati dugove veće od 200 milijuna eura”, rekao je Sertić za tjednik NIN.

On je naveo da je od ukupnog duga koji prelazi 200 milijuna eura dug prema državi ili sa državnim jamstvom 150 milijuna eura.

Kako je istaknuo Sertić, već se javilo nekoliko zainteresiranih kupaca, jer znaju koliki je potencijal Galenike.

Uvjet je da se strateški partner dogovori s bankama, objasnio je ministar Sertić, dodajući da se bankama više isplati reprogramiranje potraživanja, nego da se naplaćuju iz stečaja Galenike.

Na tvrdnju da je država 2009. godine za Galeniku tražila najmanje 200 milijuna eura, a sada je ta kompanija toliko dužna i pitanje je je li zapravo cijena lošeg upravljanja 400 milijuna eura, Sertić je rekao da je

Takav epilog posljedica kombinacije pogrešnih političkih i loših odluka menadžmenta, kojem nije bio cilj ekonomska održivost i zdrav razvoj.

Novi menadžment, prema njegovim riječima, popravio je stanje u Galenici, ali s tolikim dugom nijedno preduzeće ne bi moglo opstati, a država nema, niti hoće ulagati dodatni novac iz proračuna.

“Galenika je najbolji dokaz da loše odluke mogu otjerati profitabilnu kompaniju u golemi minus. Tržište je sve surovije“, rekao je Sertić.