Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen planira put u Australiju u veljači 2026., gdje će nastojati zapečatiti dugo očekivani slobodnotrgovinski sporazum (FTA) koji EU osigurava pristup strateškim sirovinama poput litija i bakra te otvara tržište od 450 milijuna potrošača.

Dio šire EU strategije

Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič sastaje se s australijskim kolegom Donom Farrellom u Bruxellesu 11.-12. veljače kako bi riješio preostale nesuglasice oko poljoprivrednih kvota – posebice govedine, janjetine i zaštićenih naziva podrijetla – uoči planiranog puta predsjednice Komisije Ursule von der Leyen u Canberru ili Sydney krajem mjeseca, prenosi Financial Times. Prema Politico izvorima, njezin posjet, planiran nakon Münchenske sigurnosne konferencije (13.-15. veljače), cilja zapečaćenje FTA-a i sigurnosnog partnerstva.

Ovo oživljava pregovore zaustavljene 2023. zbog EU zaštite domaćih farmera i australijskih zahtjeva za većim izvozom mesa, u kontekstu strateškog pristupa litiju i bakru te Trumpovih carina koje guraju Canberru u kompromis. Sporazum bi eliminirao 98 posto carina između EU i Australije na obostrani izvoz industrijske robe, poljoprivrednih proizvoda i usluga, dok bi podržao EU diversifikaciju opskrbe strateškim sirovinama poput litija i bakra.

“EU i Australija vode intenzivne rasprave o uvozu hrane kako bi zaključili odgađani sporazum”, navodi Financial Times. Bloomberg potvrđuje sastanak Farrella i Šefčoviča u Bruxellesu 11.-12. veljače, ističući da bi ukidanjem 98 posto carina i smanjenjem birokracije australijski BDP porastao za 7,4 milijarde australskih dolara do 2030. “Sporazum bi ojačao EU napore protiv globalnih carina”, piše Bloomberg, naglašavajući dvostruki promet veći od 100 milijardi australskih dolara godišnje.​ Europska komisija na svojoj stranici za trgovinu navodi da pregovori započeti 2018. ciljaju eliminaciju carina na industrijske proizvode, olakšavanje usluga i posebnu zaštitu osjetljivih poljoprivrednih sektora.

“Sporazum je dio šire EU strategije za diversifikaciju opskrbe kritičnim sirovinama”, ističe se na stranicama EK, pri čemu se navodi da je Australija najveći svjetski proizvođač litija i drugi po bakru – minerala ključnih za zelenu i digitalnu tranziciju te baterijsku industriju. Europski parlament u svojoj rezoluciji iz 2018. dodatno je pozvao na strogu zaštitu malih i srednjih poduzeća (SME-ova), javnih nabava te visoke održive standarde, uključujući zaštićene nazive podrijetla i ekološke klauzule.​

Prema procjenama Europske komisije, sporazum bi stvorio nova radna mjesta u EU sektorima usluga, tehnologije i zelene industrije. Australija, kao najveći svjetski proizvođač litija (više od 50% ponude), postaje ključni partner u EU Critical Raw Materials Actu, koji cilja deset posto domaće ekstrakcije do 2030. Bloomberg ističe da bi sporazum diversificirao EU opskrbu izvan Kine, koja kontrolira 80 posto globalnog rafiniranog litija.

Australski vladini izvori slažu se: sporazum bi uklonio “nužne carine” i olakšao investicije, uključujući pristup EU javnim nabavama vrijednima oko dvije milijarde eura godišnje. Australijski industrijski lideri poput EABC-a i Business Councila of Australia podržavaju dogovor kao “esencijalan za otpornost lanca opskrbe” usred geopolitičkih turbulencija izazvanih Trumpovim carinama i indopacifičkim tenzijama.

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Život bez naočala

Lasersko skidanje dioptrije, ugradnja intraokularnih leća i operacija mrene – nema više razloga za strah

Kamen spoticanja

Izazovi u pregovorima ostaju značajni, posebice oko poljoprivrednih kvota i zaštite europskih farmera. Financial Times ističe glavni kamen spoticanja: Australija inzistira na povećanju nulto-carinskih kvota za svježu i zamrznutu govedinu te janjetinu, uz potpuno ukidanje ograničenja za šećer, što EU odbija radi zaštite domaćih stočara. EU zauzvrat zahtijeva strogu zaštitu više od 200 zaštićenih naziva podrijetla poput feta sira, Parmigiana Reggiana i prosciutta di Parma, zabranu dvostrukih cijena za kritične sirovine te ograničenje izvoza australijske govedine po nultim carinama.

Australska Nacionalna federacija farmera (NFF) kritizira EU ponudu kao neadekvatnu za meso, upozoravajući na pogoršanje trgovinskih uvjeta zbog Trumpovih carina, dok u EU francuski FNSEA i irski IFA lobiraju protiv dodatnih uvoza mesa, strahujući od pada cijena i gubitka radnih mjesta u stočarstvu.

Europski parlament mora odobriti sporazum kvalificiranom većinom, balansirajući zahtjeve za održivošću i EPP-ove prioritete poljoprivredne zaštite, dok neuspjeh – sličan austrijskoj blokadi Mercosura – prijeti ako Australija odbije EU klauzulu o zaštićenim nazivima podrijetla, zaključuje Financial Times.