EN DE

Voda je sve veća prijetnja europskom gospodarstvu

Autor: Darko Bičak, Tomislav Oharek
05. rujan 2013. u 19:00
Podijeli članak —
OECD procjenjuje da bi poplave diljem svijeta do 2050. godine mogle izazvati štetu od 35 milijardi e

Samo ovogodišnje poplave u Njemčakoj, Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj izazvale su štete veće od tri milijarde eura.

Do 2050. godine 40 posto svjetskog stanovništva imat će problema s vodom, bilo opskrbom pitkom vodom, poplavama ili pak sušama.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Upozorava na to Europska organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u svojem izvješću "Sigurnost vode za bolji život". Iako su u Europi takve crne prognoze znatno ublažene, no relano je očekivati da će elementarne nepogode, zagađenja te pojačana potreba za vodom dovesti do stanovitih negativnih implikacija s problemima s vodom i na starom kontinentu. Samo ovogodišnja situacija, kada su poplave Elbe, Dunava i Vltave u Njemčakoj, Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj prouzročile štetu veću od tri milijarde eura, pokazuje da voda može biti i velika prijetnja ljudima. OECD procjenjuje da bi globalne poplave do 2050. godine mogle prouzročiti štetu od čak 35 milijardi eura. Svjetsko stanovništvo će do sredine ovog stoljeća doseći devet milijardi ljudi, a što će znatno povećati pritisak na opskrbne sustave pitkom vodom. Istodobno će minimalno 20 posto svjetskog stanovništva živjeti u strahu od poplava. OECD predviđa da će zbog porasta broja stanvništva, i posljedičnog pojačanog onečišćenja i klimatskih promjena, doći do značajnih promjena u učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta na zemlji.

Do 2050. godine 40 posto svjetskog stanovništva imat će problema s vodom, bilo opskrbom pitkom vodom, poplavama ili pak sušama.

Upozorava na to Europska organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u svojem izvješću "Sigurnost vode za bolji život". Iako su u Europi takve crne prognoze znatno ublažene, no relano je očekivati da će elementarne nepogode, zagađenja te pojačana potreba za vodom dovesti do stanovitih negativnih implikacija s problemima s vodom i na starom kontinentu. Samo ovogodišnja situacija, kada su poplave Elbe, Dunava i Vltave u Njemčakoj, Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj prouzročile štetu veću od tri milijarde eura, pokazuje da voda može biti i velika prijetnja ljudima. OECD procjenjuje da bi globalne poplave do 2050. godine mogle prouzročiti štetu od čak 35 milijardi eura. Svjetsko stanovništvo će do sredine ovog stoljeća doseći devet milijardi ljudi, a što će znatno povećati pritisak na opskrbne sustave pitkom vodom. Istodobno će minimalno 20 posto svjetskog stanovništva živjeti u strahu od poplava. OECD predviđa da će zbog porasta broja stanvništva, i posljedičnog pojačanog onečišćenja i klimatskih promjena, doći do značajnih promjena u učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta na zemlji.

Zato mnoge europske zemlje, barem one koje imaju novca, ulažu znatna sredstva u programe upravljanja vodama. Europska unije je donijela niz regulativa koje se odnose na upravljanje vodnim gospodarstvom i smanjenje zagađivanja. Jako je bitna stalna suradnja lokalnih i državnih vlasti, jer se konkretni problemi na terenu teško mogu rješavati samo u Bruxellesu. OECD posebno ističe Francusku u kojoj su zadnjih godina napravljeni veliki pomaci u zaštiti prirode. Kao primjer se ističe općina Lons-le-Saunier, grad od 20-ak tisuća stanovnika ljudi, koji je 1996. uveo financijsku pomoć farmerima koji su pristali intenzivne poljoprivredne radove odmaknuti od vodnih crpilišta. Cilj je bio smanjiti uzgoj kukuruza u tim prostorima, jer ta kultura zahtjeva intenzivno korištenje pesticida koji bi lako mogli završiti u vodi. Na korištenje pesticida u Francuskoj se plaća i poseban porez.

EU je lani objavio nacrt  nove 12-godišnje Okvirne direktive o vodama, a ponukana vijestima s terena da svaka država članica taj problem rješava na svoj način. Nacrt je objavljen samo dan nakon što je prezentirana analiza prema kojoj čak 48 posto europskih potoka i jezera neće uspjeti ispoštovati postojeću regulativu prema kojoj bi sve takve vode do 2015. trebale imati status "dobrog ekološkog stanja". Europska unija ulaže znatna sredstva i u izgradnju sustava vodoopskrbe i kanalizacije u svijetu. To uključuje i program vrijedan 212 milijuna eura izgradnje sustava opskrbe i odvodnje u najugroženijim urbanim područjima afričkih, karipskih i pacifičkih država.

Od procjena OECD-a mnogo je crniji nalaz istraživanja Sveučilišta Cambridge i rotterdamskog Sveučilišta Erasmus, koje je pokazalo da je otapanja ledenog pokrova na Arktiku zapravo ekonomska tempirana bomba koja će Svijet stajati najmanje 60 bilijuna dolara. Znanstvenici ne dovode u pitanje ekonomske koristi smanjivanja sjeverne polarne kape, a što je otvorilo nove plovne putove i geološka nalazišta, no izračunali su da bi nastavak topljenja leda mogao imati katastrofalne posljedice. Uskoro bi se mogao početi topiti permafrost u Sibiru čime bi se u atmosferu ispustile velike količine metana, stakleničkog plina mnogo opasnijeg od ugljičnog dioksida. Otopio bi se led na Grenlandu, a razina mora porasla bi za sedam metara."Nisu u pitanju samo polarni medvjedi, ovaj je problem važan za društvo i globalnu ekonomiju", zaključuje Gail Whiteman, profesorica na Erasmusu. 

Autor: Darko Bičak, Tomislav Oharek
05. rujan 2013. u 19:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close