I prije nego što se očekivalo, mogli bi se sastati ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i slovenski premijer Janez Janša. Naime, oboje su trenutačno u Čileu na sastanku šefova država i vlada Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) i Europske unije.

No, ne realizira li se taj neformalni susret, V. Pusić će – još jednom je danas ponovila i tako demantirala vijesti iz nekih medija o otkazivanju sastanka, kao što je učinilo i slovensko Ministarstvo vanjskih poslova – u Bruxellesu sjesti za stol sa slovenskim kolegom Karlom Erjavcem i pokušati riješiti pitanje Ljubljanske banke. Prvi put od sad već mučnog pregovaranja, postoji optimizam, kako u Hrvatskoj, kao što je istaknula V. Pusić, tako i u diplomatskim krugovima. Kako se doznaje, Slovenija je spremna pomaknuti se iz dosad duboko ukopanih rovova, što ne znači da i Hrvatska neće morati raditi kompromise.

Iako je pitanje Ljubljanske banke kompleksno, izgleda kao da se cijelo vrijeme svodi na prijepor hoće li Hrvatska povući tužbe ili ne, odnosno punomoći dane Zagrebačkoj i Privrednoj banci da tuže Ljubljansku i Novu ljubljansku banku, na čemu od početka inzistira slovenska strana. No, čini se da se u Hrvatskoj polarizira mišljenje o tom potezu. Ministrica V. Pusić nekoliko je puta ponovila kako je Hrvatska spremna povući tužbe ako se nađe alternativno rješenje dok, primjerice, njezin zamjenik Joško Klisović u prvi plan stavlja stav da povlačenja nema.

Iako može biti riječ o stilskoj razlici, doznaje se da su se i unutar vladajućeg SDP-a pojavile dvije struje. Jedna zagovara čvrst stav da se ne popusti, a druga, kojoj je, navodno, sklon i premijer Milanović, fleksibilnija je po tom pitanju. Da se Hrvatska trudi pronaći kompromis, govori i prijedlog koji je slovenska strana odbila, a prema kojem bi joj Hrvatska “oprostila” gotovo 500 milijuna eura kamata, ako bi se isplatila glavnica od 279,7 milijuna eura u 30 godina. Ako se netko nada da bi odlaskom Janše ratifikacija prošla glatko, vara se. Danas je glavni Janšin takmac i dojučerašnji koalicijski partner Gregor Virant, predsjednik slovenske skupštine, jasno istaknuo: – Prvo neka Hrvatska povuče tužbe. Ratifikacija će potom proći bez problema.

Slovenija je na svom europskom putu morala također pristajati na neke kompromise, primjerice, kad se povuklo pitanje hoće li strancima biti dopuštena kupnja nekretnina, još tijekom sklapanja Sporazuma o pridruživanju (europskog sporazuma). U procesu pregovaranja o europskom sporazumu Italija je ocijenila kako slovenski zakon nije u skladu s europskim te je Europska komisija zahtijevala promjenu slovenskog Ustava. Potom je, nakon što su pregovori o europskom sporazumu nekoliko puta prekinuti, Slovenija je pristala na kompromis o izmjeni 68. članka Ustava. Prihvaćen je tzv. “španjolski kompromis”, nazvan tako jer je u rješenju posredovala španjolska diplomacija putem Javiera Solane. S vremenom se u Sloveniji ustalilo mišljenje kako je bila riječ o ucijeni.