Velika Britanija izuzela je iz sankcija ruskom energetskom divu Rosneftu plinsko polje Zohr u Egiptu, objavilo je ministarstvo financija u srijedu.

Krajem listopada Velika Britanija i SAD uveli su sankcije vodećim ruskim proizvođačima nafte Lukoilu i Rosneftu, uz obrazloženje da žele smanjiti ruske proračunske prihode za financiranje rata u Ukrajini.

U srijedu je pak britanska vlada izmijenila i dopunila opću dozvolu, koja sada omogućuje financijske transakcije i poslovne aktivnosti vezane za plinsko polje Zohr do listopada 2027.

Većinski udio u tom egipatskom plinskom polju ima talijanski Eni, od 50 posto, dok ruski Rosneft ima 30 posto, a Mubadala Petroleum iz Ujedinjenih Arapskih Emirata drži 10 posto.

Preostalih 10 posto vlasništvo je britanskog BP-a.

Ministarstvo nije u dozvoli navelo zašto je izuzelo polje Mohr iz sankcija, a vlada nije odmah odgovorila na Reutersov upit da komentira izuzeće.

Poljem Zohr upravlja talijanski Eni, koji je nalazište i otkrio 2015. godine. Po veličini rezervi Zohr pripada u skupinu najvećih polja u Sredozemnom moru, prema procijenjenim geološkim rezervama od 850 milijardi prostornih metara plina.

Rosneft se projektu priključio u listopadu 2017., a proizvodnja plina započela je u prosincu 2017.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

U kolovozu 2019. proizvodni kapacitet uvećan je na planiranih 76 milijuna kubika plina dnevno, navodi ruska novinska agencija Interfax.

Eni namjerava u Egipat uložiti oko osam milijardi dolara, a u posljednje vrijeme pokrenuli su projekte bušenja diljem Mediterana kako bi povećali proizvodnju, napominje Reuters.

Sredinom listopada London je do 14. listopada 2027. izuzeo iz sankcija i skupinu velikih naftnih i plinskih projekata u Azerbajdžanu i Kazahstanu u kojima sudjeluju Lukoil i Rosneft, podsjeća pak Interfax.

Uz polja Šah Deniz u Azerbajdžanu i Karačaganak u Kazahstanu, izuzeća uključuju i kompanije Kaspijski naftovodni konzorcij (CPC), Tengizchevroil, Južnokavkaski plinovod te azerbajdžansku kompaniju za opskrbu plinom AGSC.

Američko ministarstvo financija produljilo je pak u srijedu dozvolu za prodaju nafte iz ruskog projekta Sakhalin-2 Japanu do 18. lipnja 2026. godine. Većinski je vlasnik projekta ruski plinski Gazprom, a manjinski dioničari uključuju japanske tvrtke Mitsubishi i Mitsui, koje planiraju iz polja nabavljati u prvom redu ukapljeni prirodni plin.

Tokio je pak u četvrtak naznačio da računa i na opskrbu LNG-om.

Japan je SAD-u i saveznicima u skupini G7 pojasnio svoju poziciju o energetskoj sigurnosti, rekao je u četvrtak glasnogovornik vlade Minoru Kihara.

“Nabava LNG-a u inozemstvu, uključujući i projekt Sakhalin-2, iznimno je važna za energetsku sigurnost Japana i nastavit ćemo blisku suradnju sa Sjedinjenim Državama i međunarodnom zajednicom kako bismo učinili sve da opskrba Japana LNG-om ne bude ometena”, rekao je Kihara.