Ne stišavaju se reakcije na inicijalnu ponudu dionica (IPO) SpaceX-a Elona Muska koja je prikupila 85 milijardi dolara od prodaje dionica na burzi u New Yorku.

Sada su na red došli fondovi koji nastoje kupiti što više jer imaju malih ulagača kojima bi inače dionica Muskove kompanije ostala nedostupna. A i inače su svi htjeli dio SpaceX-ova kolača, i fondovi iz Singapura, državni norveški fond, saudijski PIF, pa onda giganti poput Fidelityja, Vanguarda, BlackRocka…

Slični primjeri iz prošlosti

Od početka prodaje dionica svemirske kompanije već je narasla za 25 posto, a sve govori da će se taj rast nastaviti. Međutim, osim velike većine koja IPO-u ovog pionira svemirskog istraživanja sipa laude, ima i onih koji nastoje prikazati i drugu stranu novčića.

Jedna je takva analiza izašla na njemačkom portalu Focus. U tom tekstu novinar njemačkog medija Volker Tietz nastoji odgovoriti na pitanje zašto je IPO SpaceX-a uspio u tolikoj mjeri da je vrijednost te Muskove kompanije narasla sve do 1,770.000,000.000 dolara, dakle 1,770 milijardi. Po njemu u tome nema nikakve poslovne logike.

“SpaceX je zabilježio neto gubitak od 4,94 milijarde dolara u 2025. godini. U prvom tromjesečju 2026. dodano je još 4,3 milijarde eura. S prodajom od 4,69 milijardi u istom tromjesečju. Dakle, za svaki zarađeni dolar izgubili su gotovo dolar”, piše Tietz nudeći jedno tumačenje. “SpaceX nije svemirska tvrtka, već integrirano visokotehnološko carstvo. Tu je Starlink, satelitski internet s deset milijuna pretplatnika. Tu je Starship, raketa koja bi u nekom trenutku trebala odletjeti na Mars. Tu je Starshield, vojna varijanta Pentagona. Kao što je tu i plan lansiranja milijun satelita u orbitu, koji će tamo raditi kao podatkovni centri za umjetnu inteligenciju”, piše on.

Međutim, nalazi i da Morningstar, neovisna agencija za analizu tržišta, sve to nije procijenila na više od 780 milijardi dolara, a ipak se SpaceX prodao za dvostruko više. Ali, upozorava Tietz, u toj cijeni već su uračunati svi planovi tvrtke, ali koji tek trebaju biti realizirani.

Dakle, svi se nadaju da će SpaceX biti ne maksimalno uspješan, nego toliko uspješan da se tome nije nadao ni sam Elon Musk u najluđim snovima. U tekstu u Focusu iznose se i neke ranije slične situacije u kojima su tvrtke izlaskom na burzu uprihodovale nerealno visok iznos. Jedna je Cisco, 2000. godine vodeći svjetski proizvođač mrežne opreme, napose routera bez kojih internet ne bi dospio u svaki dom. U ožujku 2000. Cisco je bio najvrednija tvrtka na svijetu, s tržišnom kapitalizacijom od 555 milijardi dolara, prilagođeno inflaciji, što je danas znatno više od bilijuna.

No ta je dionica izgubila 86 posto svoje vrijednosti koju je vratila tek prije dvije godine, dakle 24 godine poslije. S kompanijom je sve u redu, danas zarađuje više nego ikad, sve se dogodilo kako je i prognozirano. Samo, ulagači koji su se nadali dugoročnom profitu morali su čekati 20 godina da bi vidjeli nekakvu zaradu jer se vrijednost dionice vratila u svoj realan okvir. Ima i gorih primjera, poput Sun Microsystemsa ili Lucenta, koji danas i ne postoje.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Cirkularna ekonomija

Pri tome Tietz i ne sumnja u viziju SpaceX-a, nego samo ističe kako je cijena dionica izašla izvan okvira održivog. I to se ne tiče samo SpaceX-a, primjećuje Tietz, nego trenda koji se u tehnološkom sektoru događa već dulje vrijeme. A riječ je o nekoj vrsti cirkularne ekonomije, gdje četiri giganta – Amazon, Microsoft, Google i Meta – svojim ulaganjem daju momenta takvom trendu. Najavili su nedavno ulaganja od 725 milijardi dolara samo ove godine.

Ali, onda slijedi kvaka. Microsoft je uložio u OpenAI, OpenAI kupuje od Microsofta kapacitete u oblaku, a Microsoft to knjiži kao – prihod. Rast prihoda znači i rast cijene dionice. Samo, riječ je o jednom te istom novcu. I to će funkcionirati dok spomenuti hiperscaleri imaju dovoljno novca ili ga mogu namaknuti, primjerice, svojim obveznicama. Tietz podsjeća da bi takvo poslovanje u bankarstvu bilo nelegalno, a da se iz Enrona zbog toga išlo u zatvor.