Ukrajina treba hitnu financijsku pomoć vrijednu najmanje 15-ak milijardi dolara kako bi premostila sve veću proračunsku rupu uzrokovanu golemim padom gospodarstva nakon ruskog napada, izjavio je ministar financija Sergij Marčenko u razgovoru za Financial Times.

Tijekom ožujka vlada u Kijevu morala je trošiti 2,7 milijardi dolara više nego što je uprihodila kroz poreze i trošarine.

U vrlo lošem stanju
Marčenko očekuje da će se razlika u rashodima i prihodima tijekom travnja i svibnja povećati na 5 do 7 milijardi dolara, ponajviše zbog financiranja obrane i povezanih izdataka. Ukrajinski BDP lani je vrijedio 164 milijarde dolara.

“Pod velikim smo stresom, u vrlo lošem financijskom stanju. Sada je to postalo pitanje opstanka zemlje”, kazao je ukrajinski ministar. Zapadnim je državama poručio da ako žele da se Ukrajinci nastave boriti i pobijede u ovom ratu, potrebna je financijska pomoć.

Marčenko je izložio prilično sumornu sliku ukrajinskog gospodarstva pod teretom šteta izazvanih ratnim razaranjima. Dosadašnje procjene šteta na civilnoj i vojnoj infrastrukturi dosegle su iznos od 270 milijardi dolara, a gotovo 7000 stambenih zgrada je oštećeno ili uništeno.

No, Kijevska škola ekonomije u ponedjeljak je procijenila kako ukupne štete dosežu već 600 milijardi dolara.

Oko trećine ukrajinskih kompanija potpuno je prestalo s poslovanjem dok 45 posto radi s djelomičnim kapacitetima, kazao je Marčenko. Potrošnja električne energije pala je za 35 posto, a trgovina s inozemstvom se urušila s obzirom da je izvoz između veljače i ožujka prepolovljen, a uvoz je potonuo više od dvije trećine.

Iako Zapad šalje ukrajinskoj vojsci značajnu vojnu pomoć, Kijev želi da se podrška proširi na financijsku pomoć i odobrenje izvanrednog kredita Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Marčenko tvrdi kako će vlada uputiti službeni zahtjev Rusiji za isplatu ratne odštete “zbog uništavanja privatne i javne imovine” te je već formiran međunarodni pravni tim koji će formulirati taj zahtjev.

Međutim, sada je prioritet kratkoročno financiranje. U pokušaju ograničavanja skoka proračunskog deficita, vlada je već srezala potrošnju za 6 milijardi dolara. No, to nije dovoljno, ističe Marčenko.

“Možemo srezati dio potrošnje, ali to ne može nadoknaditi manjak”, kaže ministar financija. Proračunski prihodi trenutno iznose malo više od polovice predratnih. Prije ruske invazije vlada je prognozirala ovogodišnji proračunski deficit od 3,5 posto BDP-a.

Sada je za očekivati da će manjak biti nekoliko puta veći, ističe Marčenko, ovisno o trajanju rata. Unatoč tome, vlada i dalje izvršava financijske obveze, kako kroz isplatu mirovina i plaća javnim službenicima, tako i kroz servisiranje duga.

Nastavak otplate duga
Ukrajina je prošlog mjeseca isplatila 292 milijuna dolara kamata na euroobveznicu koja dospijeva u rujnu te će nastaviti s izvršavanjem obveza prema investitorima, najavio je ministar.

“Mnoštvo političara savjetovalo nam je da razgovaramo s investitorima o restrukturiranju duga, ali to nije naša politika”, tvrdi Marčenko. Naime, vlada želi zadržati pristup međunarodnim financijskim tržištima, a to ne bi mogla ako bi se odlučila na restrukturiranje duga.

MMF je prošloga tjedna otvorio poseban račun za prikupljanje financijske pomoći za Ukrajinu. U kolovozu prošle godine MMF je alocirao 650 milijardi dolara u specijalnim pravima vučenja (SDR) za 190 svojih članica kako bi ublažile ekonomske posljedice pandemije koronavirusa.

Od toga iznosa, najrazvijenijim državama iz skupine G7 alocirano je 290 milijardi dolara. Marčenko je pozvao bogate države na doniranje ili posudbu između 5 i 10 posto tog novca kako bi se pomoglo Ukrajini.

“Ta se alokacija ne koristi, većina država taj je novac jednostavno pospremila”, tvrdi ukrajinski ministar. SAD je prošlog mjeseca odobrio 13,2 milijarde dolara vojne i humanitarne pomoći za Ukrajinu, ali ona je najvećim dijelom izravna.