Malo tko će zaboraviti veljaču 2022. godine kada su nas sve probudile vijesti o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Tek tada shvatili smo da Europa nije utopija, štoviše nije ni ostatak svijeta, svjedočimo tome i dan danas. Iako svaki rat ima dvije strane, u ovom su stvari određene, a Europa je stala na stranu Ukrajine. Potvrđuje to izvještaj Europskog savjeta za vanjske odnose (ECFR) koji je objavljen prije NATO summita 2025. godine u Haagu. Naime, istraživanjem je obuhvaćeno 12 europskih zemalja (Danska, Estonija, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo), a ono pokazuje široku podršku diljem Europe za povećanje vojnih izdataka (prosječno 50 posto, naspram 24 posto protiv), predanost održavanju vojne potpore Ukrajini u slučaju povlačenja SAD-a (59 posto) te podršku za razvoj alternativnog europskog nuklearnog odvraćanja koje ne ovisi o Americi (54 posto).

Fokus na obrani

Europljani su jednostavno postali svjesni da je kontinent suočen s novim sigurnosnim izazovima koji zahtijevaju da se fokus prebaci na pitanje obrane. Taj pomak u mišljenju dogodio se nakon politike američkog predsjednika Donalda Trumpa koja je oslabila ulogu SAD-a u europskoj sigurnosti i potaknula potrebe za autonomijom. Istraživanje stoga sugerira da Europljani ostaju predani Ukrajini čak i ako SAD promijeni smjer. Većina ih ne smatra da bi se Kijev trebao odreći dijela svog teritorija zbog mira niti da bi se Rusiji trebalo ukinuti sankcije.

Činjenica je da je sve ovo što se događa ujedno i bojazan, ali i prilika za Europu. Autori izvještaja i stručnjaci za vanjsku politiku – Ivan Krastev i Mark Leonard – tvrde da je povratak Trumpa na vlast u Americi već imao dalekosežne posljedice i doveo do pojave, tzv. političkog presvlačenja. Isto tako vjeruju i da ova situacija predstavlja priliku da “Europa izmisli identitet za revolucionarni novi svijet”.

Iako je Trump izazvao mnoge oprečne reakcije, preokrenuo je način na koji Europljani gledaju na vlastitu sigurnost i identitete. Probudio je svijest građana da prihvate kako se moraju pripremiti za svijet u ratu. Sve to ukazuje na temeljnu promjenu, od Transatlantskog saveza i sigurnosnih jamstava podržanih od strane Washingtona, do autonomne Europe koja mora povećati vlastite kapacitete.

Trumpov povratak u Bijelu kuću nije utjecao samo na takve načine gledanja, već i na same politike. Podaci koje su anketama prikupile tvrtke YouGov, Datapraxis i Norstat, ukazuju na ideološke pomake unutar političkih stranaka. Naime, europske krajnje desne stranke transformirale su se iz suverenista u internacionaliste i postale ideološki saveznici američkog predsjednika u njegovoj potrazi za redizajniranjem svjetskog poretka. Osim toga, stranke poput Fidesza (Mađarska), PiS-a (Poljska), AfD-a (Njemačka), Voxa (Španjolska) i Braća Italija (Italija) imaju pretežno pozitivan pogled na Ameriku, često kritizirajući EU. S druge strane, opće prihvaćene stranke u Europi počele su se oblikovati kao branitelji nacionalnog suvereniteta, često se suprotstavljajući Trumpovoj vanjskoj politici.

“Trumpova revolucija došla je u Europu – preokrenuvši njezin politički i geopolitički identitet. Naše istraživanje pokazuje da se Europljani osjećaju nesigurno i da Trump potiče povećanje zahtjeva za povećanje vojnih izdataka, ponovnim uvođenjem vojne službe i širenjem nuklearnih kapaciteta diljem Europe. On također transformira unutarnju politiku na sličan način kao Brexit. Stranke ekstremne desnice više nisu samo viđene kao anti-sistemske, postale su dio pro-Trumpovske internacionalne skupine”, kaže Mark Leonard.

Može li EU bez SAD-a?

Iako je rat koji se vodi u Europi onaj između Rusije i Ukrajine, veliku ulogu tu igraju baš Trump i Amerika. Istraživanje pokazuje da mnogi Europljani i dalje vjeruju da se na SAD može osloniti za nuklearno odvraćanje (48 posto) i vojnu prisutnost na kontinentu (55 posto). Postoji i široko prisutni optimizam u vezi s budućnošću Transatlantskog saveza (45 posto ispitanika vjeruje da će biti popravljen) i većinsko mišljenje (54 posto) da EU može izbjeći trgovinski rat s Washingtonom.

Bez obzira na sve to, Europa je shvatila da u obranu mora ulagati sama. Većinski se stoga podržava odluka da vojna izdvajanja moraju porasti, a tu je iznimka Italija u kojoj samo 17 posto ispitanika tome daje podršku.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ulagajući u obranu ne smije prestati ni vojna potpora Ukrajini. Europljani su predani svom susjedu s kontinenta bez obzira na politiku SAD-a. Štoviše, Trump je mnoge naljutio svojim neprijateljskim stavom što izaziva i antiamerička osjećanja kod dijela građana. To je osobito istaknuto u Danskoj gdje 86 posto ispitanika vjeruje da je politički sustav SAD-a ‘pokvaren’.

No, simpatije su jedno, a ovisnost o SAD-u nešto drugo. I dalje postoji skepticizam o tome može li EU učinkovito razdvojiti odnose sa SAD-om. Dojam je da je EU u problemima i da ne može učinkovito ostvariti političku autonomiju u pogledu obrane i sigurnosti, a isto tako i da nije u stanju konkurirati SAD-u i Kini na globalnoj ekonomskoj sceni. Najveća skepsa u vezi s tim postoji u Italiji i Mađarskoj, gdje velik broj ispitanika smatra da je europska autonomija u sigurnosti praktički nemoguća.

Bilo kako bilo, situacija s Ukrajinom potaknula je mnoga pitanja, a prevrtljiva Trumpova narav prisilila je Europu da ‘odraste’ i krene se brinuti sama za sebe.