Najavu Donalda Trumpa kako Amerika zbog javne potrošnje postaje golema verzija Grčke ekonomisti tumače tezom da će se to uistinu i dogoditi – ali ako Trump dođe na vlast.

Favorit za osvajanje republikanske nominacije za predsjedničke izbore u svojoj kampanji navodi kako će u sljedećih 10 godina srezati porezno opterećenje za 12 bilijuna dolara, ali bez smanjivanja socijalnih transfera na koje odlazi dvije trećine proračuna. Trump se od početka kampanje predstavlja kao odlučan poslovni čovjek i pregovarač koji može s lakoćom upravljati američkim javnim financijama. Međutim, prijedlog njegove porezne reforme mogao bi ostaviti golemu rupu u proračunu, ako se ostvari.

Nestranački Centar za poreznu politiku procijenio je da bi Trumpovom reformom proračun ostao bez 11,2 bilijuna dolara u sljedećih 10 godina dok također nestranačka Porezna zaklada procjenjuje manjak na 10 bilijuna dolara. U svakom slučaju, deficit bi pod Trumpom jurnuo pod oblake. Naime, sa sadašnjih 74 posto BDP-a javni bi dug dosegnuo 125 posto do 2025. godine, smatra Mark Goldwin iz Odbora za odgovoran savezni proračun. Donald Trump na takve kritike pak uzvraća kako bi se manjak poreznih prihoda nadoknadio jačim ekonomskim rastom, povratkom proizvodnje iz inozemstva u SAD te eliminacijom poreznih rupa, u što većina analitičara sumnja.