Ratna zbivanja u Ukrajini počele su se izravno odražavati na isporuke plina prema Europi. Narudžbe za 11. svibnja za tranzit ruskog plina preko Ukrajine na ulaznoj točki Sohranovki pale su na nulu, pokazali su u srijedu podaci ukrajinskog operatora plinovoda, nakon najave Kijeva o zatvaranju toga dobavnog pravca.

Ukrajina je priopćila da će obustaviti protok plina kroz tu tranzitnu točku preko koje je dopremana gotovo trećina plina iz Rusije u Europu preko Ukrajine, okrivljujući Moskvu za to i najavljujući da će tokove plina premjestiti negdje drugdje.

‘Viša sila’
Plinovod preko točke Sohranovke prolazi kroz ukrajinsku regiju Luhansk, čiji je dio pod kontrolom proruskih separatista. Ukrajinski operator plinovoda GTSOU rekao je da će od srijede zaustaviti isporuke putem ove rute, pozivajući se na “višu silu”, klauzulu na koju se tvrtka može pozvati kada je pogođena nečim što je izvan njezine kontrole.

Naime, ukrajinska strana tvrdi kako ne može upravljati kompresorskom stanicom Novopskov zbog “miješanja okupacijskih snaga u tehničke procese”. Inače, stanica Novopskov pala je pod kontrolu ruskih snaga i separatista već u prvim danima rata.

Obustava tranzita preko Sohranovke neće imati utjecaja na opskrbu ukrajinskih potrošača, izjavio je za Reuters Jurij Vitrenko, čelnik državne energetske kompanije Naftogaz.

No Gazprom, tvrtka pod kontrolom Kremlja koja ima monopol na izvoz ruskog plina plinovodom, rekla je da je “tehnološki nemoguće” prebaciti sve količine plina na drugu točku interkonekcije zapadnije, kao što je GTSOU predložio.

Podaci pokazuju da su zahtjevi za tranzitom ruskog plina u Europu preko Ukrajine na toj zapadnijoj ulaznoj točki Sudža u srijedu iznosili gotovo 72 milijuna kubičnih metara. Unatoč 12 posto većem protoku preko točke Sudža, ukupni tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu u srijedu prijepodne bio je manji za 18 posto.

Sve je to utjecalo na jutarnji skok cijene plina u Amsterdamu za gotovo 7 posto, ali je kasnije rast oslabio na 1,5 posto, navodi Bloomberg. Podsjetimo, unatoč izbijanju invazije i razaranjima koje je nakon 24. veljače donio rat, protok ruskog plina cijelo vrijeme neometano je tekao.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Američka vlada komentirala je vijest o obustavi protoka plina pozivom europskim državama da smanje ovisnost o ruskim energentima. Glasnogovornik State Departmenta Ned Price izjavio je kako ukrajinska najava obustave ne mijenja napore za globalnim smanjenjem ovisnosti o ruskoj energiji “što je prije moguće”. U tom kontekstu, Bugarska – jedna od država koja je najviše u EU oslonjena na ruski plin – već je poduzela prvi korak u zamjeni dobavljača.

Jeftiniji LNG iz Amerike
Bugarska će od lipnja dobivati američki ukapljeni prirodni plin (LNG) što će joj pomoći nakon što je ruski Gazprom prekinuo isporuke plina, priopćila je vlada u srijedu. Aranžman je dogovoren na sastanku premijera Kirila Petkova i američke potpredsjednice Kamale Harris u Washingtonu, priopćila je vlada.

“Stvarne isporuke ukapljenog prirodnog plina u Bugarsku po cijenama nižim od Gazpromovih dogovorene su od lipnja”, stoji u priopćenju vlade, bez pojašnjenja. Podsjetimo, Gazprom je 27. travnja prekinuo isporuke plina Bugarskoj i Poljskoj zbog odbijanja plaćanja u rubljama.

Međutim, valja istaknuti kako su te dvije države još ranije najavile da neće produžiti ugovore o isporuci s Gazpromom nakon što postojeći isteknu ove godine. Bugarska troši oko 3 milijarde prostornih metara plina godišnje, od čega je preko 90 posto dolazilo iz Rusije.

Bugarska je u pregovorima s Azerbajdžanom o povećanju isporuke plina i nastoji dogovoriti LNG preko terminala u Grčkoj i Turskoj. Također je pozvala EU na zajedničku kupnju plina kako bi cijene bile konkurentnije.