Većina stanovnika svijeta traži od svojih lidera hrabrije političko djelovanje, proizlazi iz velike ankete koju je u 22 države svijeta provela zaklada Otvoreno društvo. Anketa je provedena na više od 21.000 ispitanika, a dvije trećine njih živi u Africi, Južnoj i Sjevernoj Americi, Bliskom istoku i Aziji.

Sudionici ankete odgovorili su na niz pitanja koji se tiču najvažnijih problema u svijetu, od rata u Ukrajini, preko posljedica pandemije koronavirusa do potrebe borbe protiv klimatskih promjena. Ispitanici su otkrili svoj stav i u vezi rastućih troškova života.

Preduvjet – rusko povlačenje
Što se tiče sukoba u Ukrajini, između globalnog sjevera i juga postoji dijametralno suprotno razmišljanje o uzrocima rata. Gotovo polovoca anketiranih u Južnoj Africi, 54 posto u Nigeriji i 56 posto u Indiji smatraju da Rusija ima pravo što želi osigurati veći utjecaj nad susjednom Ukrajinom.

S druge strane, s tom se tezom ne slaže 78 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, 53 posto ispitanika u Njemačkoj te 58 posto u Francuskoj i SAD-u.

Međutim, većina ispitanika smatra kako je preduvjet sklapanja mira povlačenje ruskih snaga s područja koja su okupirali. To razmišljanje podržava većina i u država koja sa simpatijama gledaju na poruke iz Moskve.

Samo četiri države – Senegal, Indija, Indonezija i Srbija – imaju manje opd polovice ispitanika koji podržavaju ovo mišljenje. Samo 8 posto ispitanika u Sjevernoj Americi te 13 posto onih iz zapadne Europe smatra da Ukrajina treba prepustiti Rusiji područja koje je izgubila u dosadašnjem dijelu rata.

No, većina smatra da će se ovaj rat pretvoriti u nešto mnogo gore. Naime, 62 posto ispitanih vjeruje da ruska agresija može voditi u nuklearni rat, a 65 posto se slaže da je Rusija prijetnja svjetskoj sigurnosti.

Klimatske promjene visoko su na listi izazova s kojima se suočava svijet. Istraživanje je pokazalo da 86 posto ispitanika smatra da klimatske promjene već utječu na čovječanstvo, kroz toplinske valove, suše, poplave i ostale ekstremne vremenske prilike.

U nekim europskim državama, poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Srbije, klimatske promjene više brinu stanovnike nego stanje u gospodarstvu. Tri četvrtine ispitanika smatra da bogate države trebaju preuzeti vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena.

Što se tiče rastućih troškova života i globalne krize s hranom, u tri južnoameričke države – Brazilu, Kolumbiji i Meksiku – 80 posto ispitanika ističe kako ih brine mogućnost da njihova obitelj gladuje. Čak i u SAD-u (39 posto), Ujedinjenom Kraljevstvu (29 posto) i zapadnoj Europi (33 posto) pojavljuje se ta bojazan.

Gotovo polovica ispitanika smatra da su inflacija i troškovi života među tri najveća izazova s kojima se suočava njihova obitelj i zajednica. Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednik zaklade Otvoreno društvo Mark Malloch-Brown, kzao je kako se čini da je tijekom posljednjeg desetljeća međunarodna zajednica nestala u djelovanju.

“Rast populizma, pokretan rastućom nejednakošću i dezinformacijama koje širi nova tehnologija, brojne je ljude učinio očajnim u potrazi za zajedničkim djelovanjem. Možda, sa slomljenim ekosustavom informacija, ljude više neće moći uvjeravati da se vrate politikama koje bi svijet mogle učiniti boljim”, ocjenjuje Maloch-Brown.

Tračak svjetla
No, unatoč ovoj očitoj spirali katastrofe, postoji tračak svjetla, ocjenjuje. “Jedna od najvećih globalnih anketa ikada o mišljenju javnosti koja je anketirala građane u 22 jako različite zemlje, otkrila je da su ljudi ispred svojih vođa – i puno su otvoreniji ambicioznim globalnim rješenjima nego što su njihove vlade spremne povjerovati.

Jasni su, međutim, u izražavanju svog nezadovoljstva s radom međunarodne zajednice. Znakovito, samo je 36% anketiranih ocijenilo odgovor Ujedinjenih Naroda na invaziju na Ukrajinu “priličnim” ili “vrlo dobrim”, kaže Malloch-Brown.

“Suprotno podacima o podijeljenom svijetu, ljudi diljem svijeta složili su se u najvećim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava. Oni su najviše zabrinuti zbog klimatskih promjena, koje slijedi ruska invazija na Ukrajinu. Zabrinutost u vezi rasta cijena dominira, s gotovo tri četvrtine anketiranih koji vjeruju da postoji globalna nestašica hrane.

Ljudi su bili iznenađujuće optimistični u vezi vlastitog osobnog života, a većina njih (55%) vjeruje da idu u dobrom smjeru. U oštroj suprotnosti, manje od petine vjeruje da svijet ide u pravom smjeru.

Posvuda postoji duboki pesimizam u vezi sposobnosti međunarodne zajednice da se suoči s današnjim višestrukim krizama koje su međusobno povezane”, kazao je u komentaru Malloch-Brown.

Ističe kako je najviše iznenadila reakcija na niz internacionalističkih političkih ideja – od kojih mnoge još nisu ušle u međunarodne debate, jer političari izbjegavaju prijedloge koji se mogu smatrati radikalnima, unatoč potrebi za radikalnim djelovanjem.

“Stereotip da se populacija posvuda okrenula nacionalizmu i parohijalizmu ruši se kad se ljudima predstave hrabra rješenja”, smatra prvi čovjek zaklade. Zanimljivo, najpopularniji politički prijedlog bila je ideja stvaranja ‘timova za brzi odgovor u svijetu, pa kad se kriza pojavi, vlade, tvrtke, dobrotvorne organizacije, znanstvenici i drugi dijelovi društva mogu se brzo sastati i dogovoriti se o planu djelovanja’.

Samo 10 % ispitanika je bilo protiv ovog prijedloga na bilo kojoj razini, dok je 80 % izrazilo podršku – dirljiv izraz ustrajnosti globalnog idealizma u brojnim različitim nacijama usred mraka”, zaključuje Malloch-Brown.