Svađa zbog izračuna mirovina u Španjolskoj brine i Bruxelles

Autor: Tomislav Pili , 24. siječanj 2021. u 22:00
Dok je prošle godine svaki peti Španjolac bio stariji od 65 godina, do 2050. bit će svaki treći/SHUTTERSTOCK

Tenzije su nezgodan scenarij i za Europsku komisiju koji želi vidjeti provođenje reformi u srednjoj i istočnoj Europe.

Mirovinska reforma posvađala je španjolsku vladu što brine Europsku komisiju zbog mogućeg usporavanja reformi u drugim državama koje će primiti najviše novca iz fonda za oporavak.

Kako piše Financial Times, Podemos, koalicijski partner Socijalističke stranke s lijevog političkog spektra, ne želi podržati promjene u izračunu mirovine za koje tvrde da će smanjiti primanja milijuna budućih umirovljenika u Španjolskoj.

Podemos neće glasovati

Umjesto 25, u izračun bi ulazio prosjek uplata u mirovinski sustav tijekom 35 godina, predlaže vlada premijera Pedra Sáncheza. S obzirom da su na početku radnog vijeka plaće većine zaposlenika niže nego na kraju, takav izračun snizit će ukupan prosjek uplata, a time i mirovinu, tvrdi Podemosov čelnik i potpredsjednik vlade Pablo Iglesias.

„Podemos neće glasovati kako bi podržao smanjenje mirovina u Španjolskoj“, izjavio je Iglesias tamošnjoj televiziji. Pri tome je podsjetio da koalicijski sporazum iz 2019. obvezuje vladu i na povećanje standarda umirovljenika s najnižim primanjima. „Svatko tko planira takav potez ide protiv sporazuma koji smo napravili s građanima“, dodao je čelnik Podemosa.

Ministar socijalne skrbi José Luis Escrivá pak uzvraća kako je njegov prijedlog reforme u potpunosti pogrešno protumačen.

On tvrdi da šire reforme nisu ključne samo da bi se zadobila podrška Bruxellesa za dodjelu novca iz fonda za oporavak od koronakrize – Španjolska bi u idućih šest godina trebala dobiti oko 75 milijardi eura bespovratnih sredstava – već i kako bi riješili dugogodišnji problemi tamošnjeg gospodarstva.

Debatu o povećanju razdoblja za izračun Escrivá smatra „potpuno minornim pitanjem“ jer konačna odluka još nije donesena. No, prijedlog se naslanja na međustranački dogovor o povećanju mirovinskih doprinosa, ali to ne znači da bi se razdoblje izračuna povećalo sa 25 na 35 godina, već za tek nekoliko godina.

Najveća promjena

Najveću promjenu predložena reforma donosi u području dobrovoljnog kasnijeg odlaska u mirovinu i nakon zakonskog praga od 66 godina, ističe ministar. Naime, španjolski mirovinski sustav na rubu je financijske održivosti.

Odlazak u mirovinu generacije rođene 60-ih godina dodatno će ga narušiti između 2025. i 2048. godine, kaže ministar. Isplate mirovina trenutno iznose 12 posto španjolskog BDP-a, a u budućnosti će imati i veći udjel s obzirom na starenje stanovništva. Dok je prošle godine svaki peti Španjolac bio stariji od 65 godina, do 2050. bit će svaki treći.

Tenzije unutar španjolske vlade nezgodan su scenarij i za Bruxelles koji želi vidjeti provođenje reformi u članicama iz srednje i istočne Europe zauzvrat dobivanja novca iz 750 milijardi eura vrijednog fonda za oporavak.

Naime, jedan od ciljeva tog fonda jest i ispravljanje ekonomskih neravnoteža unutar Europske unije i eurozone. Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis izjavio je prošloga tjedna da će raspodjela novca iz fonda ovisiti o dostizanju „specifičnih i mjerljivih pokazatelja“ i da stoga članicama „preostaje još mnogo posla“.

Članice do travnja trebaju poslati svoje konačne planove koji se moraju sastojati od zahtjeva za europskim novcem te prijedloga ekonomskih reformi. Dombrovskis kaže da je do sada 11 članica poslalo prve nacrte svojih planova.

Komentirajte prvi

New Report

Close