O njima se sve više priča, a gotovo su nečujni. Neki ih obožavaju, a neki odbacuju. O čemu je riječ? O električnim automobilima, naravno.
Cijeli svijet pa i Hrvatska polako se okreću obnovljivim izvorima energije i zelenom gospodarenju, a veliku ulogu u tome igra i elektromobilnost. O tome smo popričali s Hrvojem Prpićem, predsjednikom udruge Strujni krug.
Polako naprijed
“Općenito mislim da je to najbolji put za Hrvatsku i Europsku uniju. Naime, EU nema svoje izvore sirovina i zato ima strateških, političkih problema s, primjerice, Rusijom i Bliskim istokom. Elektromobilnost je jedino rješenje za EU i ne samo zbog ekologije i izvora energije. EU, a Hrvatska pogotovo, može kompletno zadovoljiti svoje potrebe za energijom kroz solarne i vjetroelektrane. Cijela Hrvatska, uz nuklearku Krško, može biti na ta tri izvora energije. Tu malo u svemu koči HEP koji se mora prilagoditi novim oblicima energije, a to netko mora platiti”, kaže naš sugovornik.
HEP je pak na nedavnoj konferenciji u organizaciji Poslovnog dnevnika rekao kako se sve više okreće obnovljivim izvorima pa nam predstoji vidjeti kojim će to putem ići kada su električni automobili u pitanju.
Vratimo li se na pitanje Hrvatske i elektromobilnosti, Prpić kaže da jako zaostajemo za EU prosjekom. “Na dnu smo Europske unije po broju električnih automobila. Kada smo imali dobre pomake, oni su nestali. Primjerice, Uredbe EU-a koje su na snazi kod nas se ne provode jer smo nesposobni. Ministarstva ispadaju neproduktivna, a rokovi se probijaju. Iako tu nema napretka, što se samog tržišta tiče, ono se polako pomiče.”
Prema nekim podacima, u Hrvatskoj je više od deset tisuća registriranih električnih automobila, a imamo i više od 2000 punionica. “Punionica ima dovoljno za nas, ali turisti imaju problema. Privatne firme to malo popravljaju, ima stranih ulaganja, ali potrebna je uloga HEP-a”, ističe Prpić, koji stoji na čelu Strujnog kruga, nacionalne neprofitne udruge za e-mobilnost koja broji 1500 članova te je nacionalni predstavnik Hrvatske pri europskoj agenciji za elektromobilnost AVERE.
Za dio širenja mreže električnih automobila zaslužan je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Početkom listopada raspisan je javni poziv za kupnju novih vozila na alternativna goriva vrijedan 21,2 milijuna eura. No, Fondu se predbacuje mnogo stvari. “Ti javni pozivi možda su i jedan od razloga što smo na dnu EU-a. Nerijetko su komplicirani, a ljude se ponekad odbija nakon što kupe vozilo zbog nečega što nisu predali. Javni pozivi ne dolaze često, a određuju ukupnu količinu potencijalno kupljenih vozila. Fond je kao takav ograničen i zna se koliko će se vozila moći kupiti. Ljudi onda ne kupuju bez poticaja jer zašto bi oni platili ako je netko dobio subvenciju. Kupnja auta je kompleksan posao, daje se velik novac, a onda ovisite od toga hoće li vam to odobriti ili ne zbog nekog papira.”
Kada je riječ o samom novcu, naš sugovornik kaže kako električnih automobila ima u rasponu cijena od 20do 45 tisuća eura pa i skupljih. Osim toga, rabljenih se može pronaći za pet, šest tisuća. No, ono što je bitno kod električnog automobila je da bude profitabilan kada je ekologija u pitanju. “Ako gledamo CO2, isplati se nakon 40 tisuća kilometara, a ako gledamo po drugim plinovima kao što su dušični i sumporni oksidi, ugljik, to je profitabilno istog trenutka, od prvog kilometra. Ako pak gledamo kroz uštedu u vožnji, na prijeđenih 20 tisuća kilometara možete uštedjeti 2000 eura goriva godišnje.”
Što se tiče samog vijeka trajanja ovakvog automobila, kaže da je neograničen. Na hrvatskim cestama ima i onih koji su prošli po 700 tisuća kilometara, a s današnjima baterijama, tvrdi da tim automobilima nema kraja. No, iako su u porastu i dalje ne prevladavaju kod nas. Kako onda ljude pridobiti na stranu elektromobilnosti? Pitamo ga da izdvoji tri ključne prednosti ovih automobila s obzirom na iskustvo koje ima jer vozi ih već 11 godina.
“Kao prvo, to je cijena vožnje koja je enormno niža. Vozite se gotovo besplatno. Ako imate utičnicu kod kuće, blizu auta, on je svako jutro pun, ne morate na benzinsku pumpu. Kao drugo, istaknuo bih ugodnost vožnje. Takav auto nema brzina, kreće istog trenutka, lako se zaustavi, možete se voziti kilometar na sat ako želite. Električne aute je puno jednostavnije i lakše voziti. Kao treće, sigurniji su kada su u pitanju sudari. Imaju puno bolju kontrolu. Težina mu je na dnu jer je baterija na dnu i auto je automatski stabilniji.”
Govorimo li o zabludama, Prpić ističe da najčešće čuje od ljudi kako komentiraju da će se takav automobil zapaliti. No, “električni auti se 30 puta rjeđe zapaljuju od benzinaca i dizelaša”, tvrdi. Osim toga, ljudi misle kako nema dovoljno punjača te kako punjenje traje dugo. On kaže da punjača ima, a moderni auto se u prosjeku puni 10, 15 minuta.
Norveška rekorder
S obzirom na to da je do sada električnim automobilom prošao 400 tisuća kilometara, pitamo ga i koliko onda uistinu košta punjenje kod kuće i isplati li se. “Ovisi vozite li se po autocesti ili po gradu. Rekao bih da mjesečno za struju za punjenje auta dajem oko 20 eura. Više struje plaćam za perilicu rublja, nego za punjenje auta.”
Kada je o samoj popularnosti ovih vozila riječ, zanimljivi su podaci da je, primjerice, u Norveškoj do rujna registrirano 113.325 novih automobila, 23,5 posto više nego prethodne godine, od kojih je čak 95 posto bilo električno. Norveška je svjetski rekorder u elektrifikaciji voznog parka, dok su u cijeloj Europskoj uniji registracije novih električnih vozila porasle s 12,6 posto u kolovozu 2024. na 15,8 posto godinu poslije. Kada je riječ o Hrvatskoj, podaci za prvih šest mjeseci 2025. kažu da su električni auti činili tek jedan posto u novim registracijama.
Puno se polemika i dalje vodi o tome jesu li električni automobili uistinu ‘zeleniji’. Ako struja ne dolazi 100 posto iz ugljena – jesu. Podaci iz 2024. pak kažu da su obnovljivi izvori prvi put u povijesti nadmašili ugljen kao vodeći svjetski izvor električne energije.
