Smatra se da će se u idućih 40 godina u Hrvatskoj broj starijih od 65 godina povećati sa 17 na 28 posto, dok će se udio radno sposobnog stanovništva smanjiti sa 67 na 59 posto.

Stoga je vrlo vjerojatno da će se zbog negativne stope nataliteta, koja muči gotovo cijelu Europu, radni vijek produljiti na 68 ili 70 godina. Stopa nataliteta u Hrvatskoj iznosi 9,63 na 1000 osoba, dok je stopa smrtnosti 11,57 na 1000 osoba. Posljednjih se desetljeća u gotovo svim razvijenim zemljama mogu opaziti slični demografski trendovi. Produženo očekivano trajanje života povezano sa snižavanjem stopa fertiliteta promijenilo je demografsku sliku, te je dovelo do povećanja udjela staračkog stanovništva i smanjivanja onog u mlađim dobnim skupinama. Rezultat takvih trendova je pojava takozvanog starenja stanovništva, fenomena čije ekonomske, fiskalne i socijalne posljedice zaslužuju povećanu pozornost. Istodobno, u mnogim razvijenim zemljama nedostaje radne snage pa odlazak u mirovinu osobe koja je još radno sposobna znači veliku štetu i za pojedinca i za društvo.

Kriza mirovinskog sustava
Ujedno, u čitavom su svijetu mirovinski sustavi u krizi ponajviše izazvani teškoćama dugoročne financijske održivosti. Doprinosi za mirovinsko osiguranje nisu dovoljni pa se na mirovinske rashode troši značajan dio transfera iz proračuna. U Hrvatskoj oko trećina mirovinskih rashoda pokriva se iz proračuna središnje države. Često mirovinski sustavi nedovoljno ne kažnjavaju raniji odlazak u mirovinu, odnosno ne nagrađuju ostanak u svijetu rada čime bi mnoge osobe mogle ostali porezni obveznici. Ujedno, ljudi žive dulje, razmjerno rano odlaze u mirovinu, mirovine su uglavnom male a mirovinski izdaci veliki. U velikom broju zemalja, (ne samo tranzicijskih), podiže se zakonska dob za odlazak u mirovinu, a iznalaze se i drugi načini poticanja starijih osoba da ostanu raditi. Istodobno, nastoji se i kod poslodavaca razbiti predrasude o manjoj radnoj proizvodnosti starijih zaposlenika.

Usporedba Hrvatske i Slovenije
Knjiga “Nova viđenja o duljem radnom vijeku u Hrvatskoj i Sloveniji” u izdanju Ekonomskog instituta, Zagreb i Zaklade Friedrich Ebert, Regionalnog ureda za Hrvatsku i Sloveniju, donosi rezultate istraživanja o mogućnosti produživanja radnog vijeka u Hrvatskoj i Sloveniji. Istraživanje je provela skupina istraživača Ekonomskog instituta, Zagreb i Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. Urednica publikacije je Maja Vehovec. Posebno je pohvalno da je knjiga posvećena usporedbi stanja u dvije zemlje koje su imale mnogo toga zajedničkog u mirovinskom sustavu, a u razdoblju osamostaljenja odlučile su se za drugačiji pristup rješavanju nastalih problema. Tako Slovenija nije prihvatila obvezni kapitalizirani sustav mirovinskog osiguranja (drugi stup), dok je Hrvatska to učinila. Autori u publikaciji utemeljeno pokazuju kako promjene u mirovinskom i drugim sustavima (posebice poreznom i radnom zakonodavstvu) imaju značajne učinke na radnu aktivnost stanovništva starije dobi. Cilj ne bi trebao biti da ljudi rade dulje, nego da se ukloni kažnjavanje rada. Slovenija i Hrvatska su mnogo napravile u poticanju financijske održivosti mirovinskog sustava, povisuje se dobna granica za odlazak u mirovinu, postroženi su uvjeti za ostvarivanje invalidske mirovine, ali još u sustavu ne postoji dovoljno mehanizama koji potiču osiguranike na dulji rad. Autori su se usredotočili i na mjere koje bi trebale omogućiti dulji radni vijek. Knjiga je u cjelini dostupna (nažalost, samo na engleskom) na stranici Ekonomskog instituta www.eizg.hr, odnosno na stranici Zaklade Friedrich Ebert http://www.fes.hr.

Predrag Bejaković
Znanstveni savjetnik, IJF Zagreb

Činjenice

Europski primjer
Većina članica EU provodi mjere za poticanje ostanka u svijetu rada starijih osoba. Hoće li to polučiti rezultate ovisi i općem stanju na tržištu rada, provedbenim propisima, tradiciji, navikama i sklonostima poslodavca i uposlenika. Poslodavci često hvale iskustvo, posvećenost i znanje starijih osoba, ali svejedno nisu previše skloni njihovu zapošljavanju.
Predložene mjere
Autori studije predlažu ostvarenje zakonske regulative koja potiče zadržavanje u svijetu rada, fleksibilno tržište rada koje neće kažnjavati starije osobe, poboljšanje zapošljivosti starijih kroz programe cjeloživotnog učenja i obrazovanja, te izgradnja i poboljšanje opće svijesti o važnosti zadržavanja starijih osoba u svijetu rada.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno