Gostujući u emisiji Studio 4 HRT-a, direktor sektora investicijskog zlata u Auro Domusu Vladimir Potočki analizirao je kretanje cijena zlata u kontekstu aktualnih sukoba na Bliskom istoku, istaknuvši kako tržište prolazi kroz fazu prilagodbe nakon početnog šoka.

Poruka Morgan Stanleya

Evo zašto bi pad cijene zlata mogao biti dobra vijest za tržište dionica

Eskalacija rata koji je poput požara zahvatio Bliski istok kao i sve bogate zemlje Perzijskog zaljeva izazvao je dramatičan rast cijena energenata na globalnoj razini. Financijske oaze u Kataru, Kuvajtu, Bahreinu, UAE-u postali su ratni ciljevi, a to je izazvalo povlačenja novca iz tamošnjih banaka, uslijedio je i pad cijena plemenitih metala, prije svega zlata.

“Početkom intervencije, očekivano je porasla na 5.360 dolara po unci i imala je linearnu korelaciju s cijenom nafte. Nakon toga je došlo do konsolidacije i zadržala se na cijeni od oko 5.000 dolara”, rekao je Vladimir Potočki.

Pojasnio je kako je protekli tjedan bio posebno izazovan za tržište plemenitih metala.

“Prošli tjedan je bio izazovan jer se dogodila negativna korelacija uslijed povećanja cijena energenata. Dolar je ojačao u odnosu na druge valute, a na sjednicama FED-a i ECB-a donesena je odluka o zamrzavanju referentnih kamatnih stopa, a cijene američkih obveznica su porasle”, istaknuo je.

Takvi su makroekonomski uvjeti, dodaje, doveli do promjene investicijskog ponašanja.

“To je utjecalo na skretanje investicija sa zlata na druge klase, prije svega na obveznice koje imaju fiksan prinos”, naglasio je.

Govoreći o kretanju cijena nafte, Potočki je upozorio na izvanredne poteze velikih sila. “Cijena nafte je pala uslijed intervencije kroz dvije mjere. To je oslobađanje strateških zaliha, a s druge strane, SAD je privremeno ukinuo sankcije Rusiji na izvoz nafte. Iz toga se vidi koliko je situacija ozbiljna”, rekao je.

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Osvrnuo se i na stanje na tržištu nekretnina u kontekstu sigurnosnih rizika, povlačeći paralelu s Bliskim istokom. “Što se tiče nekretnina, to je lokalna oklada i tu moramo biti oprezni, znajući da turizam i građevinarstvo čine više od 30 posto BDP-a Hrvatske“, upozorio je.

“Suštinski se ništa nije promijenilo po pitanju zlata, samo su se promijenile okolnosti oko nas”, dodao je.

“Velike su razlike između investicijskog i ‘papirnatog zlata'”

Posebno je naglasio razliku između različitih oblika ulaganja u zlato.

“Velike su razlike između ‘papirnatog’ zlata, ETF-ova i investicijskog, fizičkog zlata. Prošli tjedan bilo je oko pet bilijuna dolara prometa ETF-ova gdje su se kratkoročne pozicije saldirale. Onda je promet bio veći i bio je pritisak cijene prema dolje”, objasnio je.

Istodobno, pojedine države reagiraju aktiviranjem vlastitih zlatnih rezervi. “S druge strane, neke zemlje iz Perzijskog zaljeva bile su primorane dio deviznih rezervi angažirati u zlatu kako bi došle do likvidnosti i zaštitile svoje valute. Zbog toga postoje zlatne rezerve”, zaključio je Potočki.