Srbija prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) od siječnja 2014. svoje tržište mora gotovo u potpunosti otvoriti nesmetanom uvozu poljoprivredno-prehrambenih artikala iz zemalja Europske unije. Carinska zaštita ostaje tek za neke vrste voća i povrća, mlijeka, mesa i mesnih prerađevina. Vlada u Beogradu počela je strahovati da bi slobodan uvoz mogao "potući" nacionalni agrar, iako su izdvajanja za unapređenje poljoprivrede udvostručena u državnome proračunu, pa najavljuje kako će do kraja siječnja u Bruxelles poslati zahtjev za izmjenu sporazuma o liberalizaciji uvoza.

Čekali potez Hrvatske
Poljoprivreda je glavna gospodarska grana Srbije, lani je u vanjskotrgovinskoj razmjeni ostvaren suficit od 1,25 milijardi dolara. Najviše se izvozi u zemlje u regiji, ali i na tržište EU, na kojemu srpske šećerane imaju dozvolu da, oslobođene od carinskih barijera, godišnje plasiraju 380 tisuća tona šećera, što redovito i odrađuju.Srbija odgodu primjene SSP-a traži u predvečerje otvaranja vlastitog tržišta, a kao jedan od razloga navodi da je sporazum potpisan u vrijeme kada je računala kako će do 2014. već biti primljena u EU. Međutim, iz današnje pozicije se još uvijek ne nazire kada bi se pristupanje u Uniju moglo dogoditi, odnosno hoće li se uopće ostvariti. Srpska Vlada je više mjeseci čekala i rezultat inicijative Hrvatske o zadržavanju postojećih pogodnosti u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTE nakon što uđe u EU. Srbija je navodno pripravna podržati hrvatski zahtjev uz jedno izuzeće, to je uvoz duhanskih proizvoda TDR-a.Beograd je vjerojatno kombinirao kako bi uspjeh Hrvatske i njemu bio od pomoći za produljenje sadašnjeg režima u razmjeni poljoprivrednih proizvoda s EU. Kako se ni iz Zagreba ni iz Bruxellesa ne čuju povoljni signali srpska vlada je odlučila krenuti s inicijativom i sama zatražiti odgodu dijela SSP-a. U upućenim krugovima procjenju kako su mali izgledi da Europska komisija pokaže razumijevanje za srpske teškoće. Ukoliko tijekom ove godine Srbija i dobije konkretan datum za otvaranje pregovora o pristupanju EU može računati na pomoć od 50 milijuna eura što nije dosta za bitnije povećanje proizvodnje hrane. Stoga paralelno s inicijativom prema Bruxellesu traži nova tržišta za izvoz poljoprivrednih proizvoda. Ovih je dana tako iskazana spremnost da se kompaniji iz Ujedinjenih arapskih Emirata ustupe deseci tisuća hektara oranica, razgovaralo se o tome i s princom prestolonasljednikom UAE šeikom Muhamedom bin Zajed al Nahjanom, koji boravi u Beogradu.

Sve ostaje isto
Direktorica Sektora poljoprivredno-prehrambene industrije pri HGK-a Božica Marković ne očekuje iznenađenja. Mjere o kojima Beograd razmišlja, ocjenjuje, neće imati negativnu refleksiju na robnu razmjenu između dviju zemalja. Naime, Srbija je i za 2013. prema članicama EU, a Hrvatska to postaje u srpnju, ukinula najveći dio ograničenja. Ostavljene su tek carine u visini od 20 posto na "paket" najosjetljivijih proizvoda. Hrvatska je tijekom 2010. i 2011. u trgovanju sa Srbijom izvezla hrane u vrijednosti 205 milijuna dolara, a uvezla za 163 dok je prvih devet mjeseci 2012. zaključeno uz srpski plus od 11 milijuna dolara. Među top proizvodima koje izvozimo u Srbiju nalaze se ribe i prerađevine, cigarete, soja, svinje te čokoladni proizvodi. Kod uvoza iz Srbije pak dominiraju suncokretova i sojina ulja pa je tako do kraja rujna 2012. ukupan uvoz prehrambenog asortimana iznosio 79 milijuna dolara, a od toga je samo na uvoz 65.000 tona ulja potrošeno 36 milijuna dolara.