Srbija se nada dodatnoj zaradi od sankcija kojima je Rusija uzvratila SAD-u i Europskoj uniji, a procjenjuje sa da trgovinski rat Rusije i EU može srbijanskom gospodarstvu donijeti oko 100 milijuna dolara, prije svega izvozom poljoprivrednih proizvoda.

Kontinuitet opskrbe

Ocjene su to stručnjaka koje prenose srpski mediji, dok predsjednik Privredne komore Srbije (PKS) Željko Sertić ukazuje da Srbija može “najveći dio proizvoda izvesti na jedinstveno rusko tržište bez plaćanja carine i posebnih taksi”.

Agroekonomski analitičar Milan Prostran kaže kako “ne treba likovati zbog nastale situacije”, ali i naglašava da su “tržišna pravila nemilosrdna i treba im se prilagođavati” jer je otvoren prostor za veći izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije u Rusiju koji “svakako treba iskoristiti”.

Međutim, Sertić kaže kako se nameće pitanje ima li Srbija dovoljno poljoprivrednih proizvoda za izvoz i mogu li oni zadovoljiti ruske standarde, uz ocjenu da se svakako može povećati izvoz voća, povrća, mesa i mlijeka.

“Trenutno izvoz srpske poljoprivrede u Rusiju iznosi između 170 i 200 milijuna dolara, a mogao bi dosegnuti 300 milijuna”, naglašava Prostran. Profesor Poljoprivrednog fakulteta Miladin Ševarlić uvjeren je da Srbija ima priliku i može ostvariti “neograničen izvoz u Rusiju” i nadomijestiti dio uvoznih proizvoda iz EU. Srpski mediji nagađaju da bi Rusija, nakon odluke da uzvrati sankcijama EU i SAD-u,

 mogla staviti Srbiju na listu alternativnih država iz kojih će uvozom nadomjestiti proizvode iz kažnjenih zemalja.

Ševarlić ocjenjuje da Srbija “neće biti uvučena u trgovinski rat EU i Rusije” jer još nije punopravna članica EU, pa “Bruxelles ne može tražiti od nje primjenu pravila koja za nju nisu obvezna”.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

 Dejan Jeremić, izvršni potpredsjednik za operativne poslove Delta holdinga, ukazuje da se već osjećaju promjene i da je izvoz Srbije u Rusiju “nešto veći nego prije krize u Ukrajini”, ali da je to “posljedica stjecaja okolnosti, a ne sustavnih rješenja ili nekog napretka naše poljoprivrede”.

“Kontinuitet opskrbe na kojem inzistiraju svi ruski maloprodajni lanci, jedan je od najvećih problema za nastup srbijanskog agrara na ovom tržištu”, tvrdi Jeremić. “Rusija je lani uvezla 1,350.000 tona jabuka, a srpski izvoz predstavljao je oko sedam posto te količine. I da smo izvezli cjelokupnu godišnju proizvodnju jabuka, nešto više od 300.000 tona, to bi zadovoljilo manje od 23 posto ruskog uvoza”, kaže on i podsjeća da Rusija godišnje uveze voća i povrća za 5,8 milijardi eura, što je više od ukupne srpske proizvodnje.

Crnogorski pršut

Uvjeren da Srbija zbog nastale situacije ima veliku izvoznu šansu, predsjednik PKS-a Željko Sertić apelirao je da domaći proizvođači organiziraju svoje potencijale i rekao da je PKS već od svih općina zatražio kandidiranje tvrtki koja mogu izvoziti na rusko tržiše.

Posve je drukčije u Crnoj Gori koja bi zbog podrške zapadnim sankcijama biti obuhvaćena ruskim protumjerama, iako su u petak iz ministarstva vanjskih poslova CG poručili kako ta zemlja nije na popisu država prema kojima je Rusija uvela sankcije. No kada bi i do toga došlo, Podgoricu tješi što sankcijama nisu zahvaćeni vino, pršut i druge mesne prerađevine, proizvodi koje Crna Gora najviše izvozi u Rusiju.

Planovi Plantaža

Vino bez sankcija

Plantaže, najveći crnogorski proizvođač vina, u posljednje tri godine na tržište Ruske Federacije izvezle su robe u vrijednosti od 10 milijuna eura, u 2013. godini 3,2 milijuna eura, a plan za 2014. godinu iznosi 4 milijuna eura, od čega je za prvih sedam mjeseci ove godine realiziran izvoz vrijedan 1,6 milijuna eura.