Srbija treba tražiti odštetu od Rusije zbog odustajanja od izgradnje plinovoda Južni tok, rekao je Igor Mirović, potpredsjednik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) za list Danas. Srbija je, po njegovim riječima, u gubitku zbog ruske odluke i treba pronaći mehanizme za naknadu.

“Riječ je o problemu između zemalja članica Unije i EK, s jedne strane, a s druge strane, Ruske Federacije. Dakle, Srbija je tu kolateralna žrtva i u gubitku je u odnosu na ono što je uložila i na očekivanu dobit od projekta“, smatra Mirović. Potpredsjednik SNS-a dodaje da Srbija na sve moguće načine, i diplomatske i poslovne, mora zahtijevati od Rusije neku vrstu odštete kroz ulaganja u druge sektore po povlaštenim uvjetima, koja bi nastalu štetu mogla sanirati.

Putin: Obratite se EU

“Članice EU imaju druge mehanizme za privlačenje investicija, mogu nadoknaditi štetu kroz različite fondove EU, ali mi nemamo tu mogućnost. Ostaje nam samo da Rusija vidi kako smo oštećeni i da pokušamo gubitak nadoknaditi u nekim drugim sektorima, pod povoljnijim uvjetima ulaganja kapitala. Rusi moraju shvatiti da je Srbija u projekt Južnog toka ušla na složen način, kroz naftno-plinski aranžman, koji traži neku vrstu odštete”, objašnjava Mirović.

Međutim, ruski veleposlanik u Beogradu Aleksandar Čepurin izjavio je da će Rusija ispuniti sve energetske obveze prema Srbiji za ovu godinu, te da u budućnosti neće biti problema, ali uz odgovarajuće ugovore.

“Srbiji se plin normalno isporučuje, napunjeno je skladište u Banatskom dvoru, dakle, za ovu godinu je zajamčena opskrba Srbije plinom”, rekao je Čepurin. Na pitanja o mogućoj odšteti Srbiji zbog zaustavljanja Južnog toka, Čepurin je naveo izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina da se svi koji su oštećeni obrate EU.

Srbija i Rusija potpisali su krajem 2008. godine u Moskvi paket sporazuma o energetskoj suradnji (koji ne predviđaju kazne za izlazak ili poništavanje sporazuma), a tadašnji predsjednici Boris Tadić i Dmitrij Medvjedev u zajedničkoj izjavi zajamčili su provođenje sporazuma. Tadašnji ministar energetike Srbije i predsjednik UO Gazpromnjefta potpisali su ugovor o prodaji većinskog paketa dionica Naftne industrije Srbije (NIS) ruskoj kompaniji, a generalni direktor Srbijagasa potpisao je s direktorom Gazpromeksporta Memorandum o razumijevanju, te s predsjednikom Uprave Gazproma protokol o suradnji, što se odnosilo na izgradnju Južnog toka i skladišta plina u Banatskom dvoru. Unatoč takvom sporazumu neki stručnjaci, među kojima i Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta, smatraju da Srbija nema pravo od Rusije tražiti povrat NIS-a, ako ne bude izgrađen Južni tok.

Bez nade za povratak NIS-a

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

Razlog je taj što prethodna vlada Srbije koja je potpisivala plinski sporazum nije predvidjela mogućnost propasti projekta i u ugovorima ne postoji klauzula o vraćanju NIS-a državi u takvom slučaju. “Postoji mogućnost da Rusi pristanu na promjenu sporazuma, ali to sigurno neće dovesti u pitanje vlasništvo Gazpromnjefta nad NIS-om”, kaže Savić.

Južni tok u Srbiji

Vrijednost projekta  – 1,7 mlrd. eura

Dužina magistralne trase plinovoda   –  422,4 km

Dužina odvojka za RS     –    105,8 km

Dužina odvojka za RH     –    52,8 km

Kapacitet plinovoda –  40,5 mlrd. m3/god.

Izvor: Srbijagas