U četiri desetljeća rata protiv droge izgubljen je bilijun dolara, jer su širom svijeta razne vlade upumpale ogroman novac u neučinkovitu borbu protiv trgovaca drogom, piše milijarder i filantrop George Soros u autorskom tekstu objavljenom u Financial Timesu

Soros se zalaže za novu politiku u globalnoj borbi protiv droge i pritom se poziva na recentno izvješće London School of Economicsa (LSE), u kojem se navodi da je rat protiv droge donio više štete nego koristi.

"Zbog zabrane droge procvalo je crno tržište vrijedno 300 milijardi dolara, a teret kontrole prebacio se na proizvođače i tranzitne države poput Afganistana i Meksika. Ignorirali smo činjenicu da je tržište droge vrlo prilagodljivo i da represija u jednoj državi samo prebacuje trgovinu negdje drugdje", piše Soros. Tako se dogodilo i kad je Kolubija stisnula trgovce kokainom, pa su se kriminalci, skupa s pratećim nasiljem, prebacili u Meksiko. Izvješće LSE procjenjuje da je nakon 2007. zbog represivnije kolumbijske politike došlo do 20-postotnog rasta stope ubojstava u Meksiku. "Bogota je godinama bila simbol izvoza droge. Eksplozija nelegalne trgovine između 1994. i 2008. objašnjava 25-postotnu stopu ubojstava u Kolumbiji. Takav tip nasilja uzima veliki ekonomski danak: korporacije odlaze, strane investicije presušuju a građani bježe", navodi filantrop.

Nadalje, uz države proizvođače posljedice snose i države potrošači, a posebno SAD koje čine pet posto svjetskog stanovništva i čak 25 posto zatvorenih zbog droge. "Većina tih ljudi su ovisnici o drogama i počinitelji kaznenih djela koja nisu povezana s nasiljem. Za njih bi tretman lijekovima ili neka druga vrsta odsluženja kazne bili učinkovitiji i jeftiniji. Širom svijeta, čak 40 posto zatvorenika služi kazne povezane s drogama i ta će brojka zasigurno rasti zbog sve više takvih kaznenih djela u Aziji, Latinskoj Americi i zapadnoj Aziji", piše Soros.