Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj, Vojko Volk, izjavio je za ljubljansko "Delo" da su potraživanja Ljubljanske banke od hrvatskih tvrtki "mnogo veća" od duga iste banke prema starim hrvatskim deviznim štedišama, te da rješenje za dugogodišnji spor treba naći u tom okviru.

"Novac štediša nalazi se prvenstveno u potraživanjima koja Ljubljanska banka ima prema hrvatskim poduzećima. Ta su potraživanja mnogo veća od duga banke štedišama. Rješenje može biti jednostavno i brzo, ali samo pod uvjetom da se otresemo predrasuda i zabluda iz zadnjih 20 godina", rekao je Volk. Dodao je kako je pogreška što Slovenija do sada nije dovoljno odlučno pobijala zablude koje o tome postoje u hrvatskoj javnosti.

"Naša je krivnja što na tvrdnje da je Slovenija ukrala ili uzela novac hrvatskih štediša nismo nismo reagirali dovoljno odlučno. Ništa nismo ukrali i ništa nismo uzeli", rekao je slovenski veleposlanik za vodeći slovenski dnevnik u razgovoru za broj od ponedjeljka, koji je list objavio u nedjelju u svom on-line izdanju.

Teza o tome da su potraživanja nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb od hrvatskih poduzeća iz vremena bivše Jugoslavije višestruko veća od duga te banke prema hrvatskim deviznim štedišama iz istog razdoblja, u Sloveniji cirkulira već godinama.

Slovenski mediji objavili su prije tri dana da su potraživanja Ljubljanske banke prema hrvatskim poduzećima, po podacima iste banke, s krajem 2012. godine iznosila 1,18 milijarde eura. No, pri tome se priznaje da nije riječ o glavnici nego o izračunu pri kojemu su na glavnicu potraživanja tijekom više od dvadeset godina pribrajali "zatezne kamate, izračunate po hrvatskim propisima". Pri iznošenju duga hrvatskim deviznim štedišama iz istog razdoblja obično se iznosi samo stanje glavnice.

Veleposlanik Volk je intervju vodećem domaćem listu dao povodom izlaska svoje knjige "Od naroda do države i natrag" koja će biti predstavljena u ponedjeljak u Ljubljani, navodi "Delo".

U njoj dugogodišnji diplomat promišlja aktualnu međunarodnu politiku i posao diplomacije, a pomalo i psihologiju naroda u integriranom i globaliziranom svijetu, pa i predrasude koje narodi imaju o sebi samima ili o drugima.

Slovenci su se pred ulazak u EU bojali da će izgubiti svoj identitet, ali se to pokazalo bezrazložnim strahom i predrasudom, kazao je Volk.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

ključni rokovi

Bez licence nema poslovanja: Novi rokovi za kripto tvrtke u Hrvatskoj

"Postoje i predrasude Slovenaca prema Hrvatima i obrnuto, ali to nije nimalo produktivno. Dobar susjed je zlata vrijedan. Ako to vrijedi za obične ljude koji žive u susjedstvu, tim prije važi za susjedne narode", kazao je Volk za "Delo".