Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i njen slovenski kolega Karl Erjavec u petak će na sastanku u Sloveniji razgovarati o problematici stare devizne štednje u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, a slovenski tisak u četvrtak ponovno upozorava na razlike u stajalištima dviju država o tom pitanju.

Ljubljansko "Delo" navodi da na sastanku dvoje ministara u dvorcu Strmol, kojemu će prisustvovati financijski stručnjaci dviju država Zdravko Rogić i France Arhar, treba uskladiti sadržaj pisma kojim će se Pusić i Erjavec obratiti kolegama ministrima u ostalim državama sljednicama bivše SFRJ, te Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, kako bi se rješenje za staru deviznu štednju tražilo u okviru razgovora o nasljedstvu SFRJ.

Erjavec je u srijedu izjavio da je sadržaj takvog zajedničkog pisma praktično već usklađen i da još treba dogovoriti detalje. Ljubljansko "Delo" navodi međutim da su razlike dviju strana o tome očito veće nego što se otkriva u izjavama. Od potpisivanja memoranduma dviju vlada o Ljubljanskoj banci koji predviđa postupak traženje rješenja za deviznu štednju u okviru sukcesije prošla su već četiri mjeseca, a Erjavec je već davao izjave prema kojemu je zajedničko pismo BIS-u i državama sljednicama trebalo biti poslano još u lipnju, podsjeća vodeći slovenski list. "Delo" dodaje da bi prema slovenskim neslužbenim najavama zajedničko pismo BIS-u, te državama sljednicama, moglo biti poslano još ovog mjeseca.

Ljubljanski dnevni list "Dnevnik" upozorava da bi u slučaju novih razgovora o staroj deviznoj štednji kao sukcesijskom pitanju na to morale uz Sloveniju i Hrvatsku pristati i BiH, Srbija, te Makedonija. Zajedničko pismo hrvatske ministrice i slovenskog ministra vanjskih poslova trebalo bi ih potaknuti da se s takvim rješavanjem stare devizne štednje slože, no nije poznato hoće li sve sljednice na to pristati, navodi list.

Slovenski ministar Erjavec najavio je da će se na sutrašnjem sastanku razgovarati i o provođenju memoranduma o Ljubljanskoj banci koji su u Brežicama u ožujku potpisali premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša.

Slovenski parlament je početkom travnja ratificirao hrvatski pristupni ugovor s EU-om, nakon što je Hrvatska memorandumom iz Brežica pristala na traženje rješenja za prenesenu deviznu štednju Ljubljanske banke Zagreb u okviru sukcesije, te da se tužbe protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima zaustave, ali ne i povuku, kako je to prije toga zahtijevala Slovenija.

Hrvatska strana ističe da taj dogovor poštuje, ali je problem u interpretaciji memoranduma jer ga dvije strane tumače različito, navodi "Delo".

List pojašnjava da Slovenija smatra kako prenesenu deviznu štednju hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb temeljem memoranduma treba smatrati sukcesijskim pitanjem koje nije u nadležnosti hrvatskih sudova.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

S druge strane, navodi list, prema hrvatskom su tumačenju memoranduma tužbe protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima stavljene u "zastoj" na godinu dana, s mogućnošću da se uz suglasnost strana u sudskom postupku taj zastoj produži za još jednu godinu, što je u skladu s hrvatskim zakonom o parničnom postupku.

Takva je interpretacija prema ocjeni "Dela" za slovensku stranu problematična. "Slovenija tumači da se hrvatska strana memorandumom obvezala da će do konačnog dogovora o Ljubljanskoj banci, dakle na neodređeno vrijeme, osigurati zaustavljanje svih sudskih postupaka Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb protiv slovenskih banaka na hrvatskim sudovima", navodi list.