Slovenski financijski analitičar Andraž Grahek rekao je u petak da će Slovenija prije sredine ove godine trebati nova sredstva za financiranje proračuna i servisiranje dospjelog duga te da je bolje da to osigura izlaskom na financijsko tržište nego traženjem pomoći Europske unije.

"Ako ne osiguramo svježa sredstva plasiranjem obveznice na financijskom tržištu ili iz drugih izvora, sredstva će trebati naći kod kuće", rekao je Grahek u razgovoru za televizijsku postaju POP-TV dodajući da je za izlazak na financijsko tržište potrebno kredibilno provoditi program financijske konsolidacije.

Ovo upozorenje stiže u trenutku kada je ostavku dao ministar financija Janez Šušteršič, upozorivši pritom da ne bi bilo dobro da vlada iz banaka povuče depozite radi financiranja proračuna jer bi tako smanjila njihovu likvidnost, nego da treba doći do sredstava na financijskom tržištu. Premijer Janša u petak je priopćio da privremeno preuzima njegovu dužnost.

Ako dobivanje svježih sredstava na međunarodnom tržištu ili iz domaćih izvora ne bi uspjelo, onda bi Slovenija morala zatražiti "ograničenu potporu", odnosno financijsku pomoć poput Španjolske, rekao je Grahek, ali i upozorio da i slučaj Španjolske, kojoj je odobrena pomoć radi stanja u bankama, pokazuje da se odluke o takvoj pomoći znaju otezati i da su postupci dugotrajni.

Stručnjak, kojega vole citirati i velike strane agencije kada pišu o stanju u Sloveniji, tvrdi da ne vjeruje u prognoze o padu slovenskog BDP-a od pet posto u ovoj godini nego očekuje dvostruko manji pad, ali se po njegovim riječima recesija nastavlja, osobito u građevinskom sektoru, a pada i prodaja tehničke robe.

Premijer Janša je nakon redovite sjednice vlade potvrdio da će se Slovenija ove godine morati dodatno zadužiti, ali je rekao da se redovito prati stanje na financijskom tržištu i da će se vlada za to odlučiti u pravom trenutku.

Slovenski premijer nije želio komentirati izjave dosadašnjeg ministra financija Šušteršiča o tome da je Janša u vladi blokirao neke značajne mjere pa i već pripremljen prijedlog o izdavanju desetogodišnjih državnih obveznica u dolarima, kojima se Slovenija u siječnju mogla zadužiti po vrlo povoljnoj kamatnoj stopi od 3,5 do 4 posto.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo